Gospodarstvo

Poreznu kasu najviše pune uvoznici, turisti i dijaspora

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH iz godine u godinu prikuplja mnogo veće prihode u odnosu na realan rast, dok je proizvodnja u BiH u padu.

Tako je, primjerice, prema podacima UNO, do kraja srpnja ove godine prikupljeno 4,6 milijardi maraka, odnosno 6,3 posto više nego u istom razdoblju lani, iako je u 2018. godini u odnosu na prethodnu bruto domaći proizvod BiH rastao po stopi od tri posto.

Prvih sedam mjeseci nisu, međutim, jedino razdoblje rasta prikupljana neizravnih poreza. Prošlog mjeseca UNO je izdao priopćenje o prihodima većim za devet posto u odnosu na isto razdoblje lani. I u prva tri mjeseca prošle godine prihodi su bili značajno veći - čak deset posto je, prema podacima UNO, prikupljeno novca u odnosu na 2017. godinu.

Gotovo svako priopćenje UNO pokazuje značajno veće prihode u odnosu na prethodno razdoblje, pišu Nezavisne novine. Miro Džakula, direktor UNO, u gotovo svakom intervjuu navodi veće prihode, govorio je i da UNO poduzima zakonske mjere kako bi se povećala naplata, što implicira da se u ranijem razdoblju nisu prikupljali svi porezi.

Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BiH, kaže za Nezavisne da su za veće prihode u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani najzaslužniji uvoznici. "Dio rasta prihoda zabilježen je zbog povećanja uvoza u BiH.

Na uvoz se plaćaju uvozne dažbine i što je veća količina robe koja se uvozi, veća je i naplata uvoznih dažbina. Svakako je posebno važno naglasiti da smo zabilježili i rast prikupljenog poreza na dodanu vrijednost po osnovu predatih PDV prijava.

To konkretno znači da je došlo i do blagog rasta unutarnjeg prometa dobara i usluga, odnosno porasta gospodarske aktivnosti unutar BiH", kaže Kovačević. Ističe da je rast prihoda od neizravih poreza zabilježen po svim vrstama: PDV, trošarine, carina i putarina.

S Kovačevićem se slaže i Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, ističući da su veći uvoz, dijaspora i rast broja dolazaka turista najzaslužniji za povećanje prihoda. On kaže da ne isključuje mogućnost da je došlo i do bolje naplate ovih poreza, ali ne smatra da je veći dio rasta usljed bolje naplate prihoda.

"Došlo je do rasta osnovice na kojoj se obračunava PDV. Mnogo naših ljudi koji rade u inozemstvu je ovdje i troše svoj novac. Ne možemo reći da mi interno generiramo taj PDV unutar BiH, mi smo društvo ovisno od dijaspore i vanjskih faktora u toj mjeri da svaki oblik rasta prihoda ne možemo više vezati isključivo za našu proizvodnju", rekao je Radivojac.

On ne misli da je do rasta prihoda prethodnih godina dolazilo zbog boljih prikupljanja poreza jer, kako kaže, Zakon o PDV-u nije mijenjan od uvođenja UNO. Dio povećanih prihoda on pripisuje i povećanju cijena pojedinih proizvoda, među kojima su nafta i naftni derivati.

Ono što Radivojac zamjera UNO je, kako je istakao, manjak fleksibilnosti kad je u pitanju povrat PDV-a. "Uprava je jako stroga što se tiče povrata iz nekih svojih razloga, koji mogu biti opravdani, a imamo i te rokove, odnosno razdoblja uplate i otplate povrata poreznih davanja, a gospodarstvenici i tu imaju neke primjedbe.

Pa ako već imamo rast naplate, mislim da tu treba ostaviti neki ispušni ventil", smatra on. 

Europska direktiva o autorskim pravima stupila na snagu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su direktivu o autorskim pravima 26. ožujka s 348 glasova za i 274 glasova protiv te 36 suzdržana. Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Postojeći zakon o autorskim pravima datira iz 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.

Direktiva je, međutim, izazvala mnogo žuči. Protiv nauma da Europska unija regulira to pitanje povela se snažna kampanja i plašilo se internetske korisnike da će odluka rezultirati cenzurom prema kojoj neće više biti moguće koristiti meme ili gifove.

Snažnu kampanju protiv direktive kojoj je konačni cilj zaštititi autore čije se intelektualno vlasništvo neovlašteno koristi na internetu pokrenuli su oni koji od toga imaju najviše koristi – internetski divovi poput Facebooka, Googlea, Youtubea i ostalih, a koji su sada odgovorni za sadržaj što ga prenesu korisnici.

Direktivom se nastoji povećati izglede nositelja prava, osobito glazbenika, izvođača, scenarista (kreativne snage), kao i izdavača vijesti, da dogovore bolje nagodbe kada se njihova djela koriste na internetskim platformama, smatraju u Europskom parlamentu.

Tehnološki divovi trebali bi dijeliti prihod s novinarima i umjetnicima. Direktivom je propisano to da su internetske platforme odgovorne za sadržaj koji prenesu korisnici i ako krše autorska prava, moraju ih hitno ukloniti, pod prijetnjom velikih novčanih kazni. 

Reforma ima podršku vodećih medija i umjetnika koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju danas smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj.

"Ovo je velika stvar za kreativne industrije i autore. Glavna zamisao Direktive je zaštita autorskih prava na velikim servisima gdje je gotovo 80 posto sadržaja proizvod kreativnih industrija, ali su veliki igrači do sada smatrali da nemaju odgovornost za sadržaj koji korisnici stavljaju. Međutim, ova Direktiva to mijenja i oni će autorima, a tu prvenstveno mislim na male kreatore koji iza sebe nemaju pravnu i poslovnu mašineriju, morati plaćati sadržaj koji koriste i na kojem dobro zarađuju", istaknuo je Tomo in der Mühlen, predsjednik Zajednice kulturnih i kreativnih industrija HGK, dodavši kako se ovim potezom EU nameće kao lider u području regulacije autorskih prava, naročito u pogledu uspostave ravnoteže između velikih korporacija i stvaratelja sadržaja.

 Izvor: HINA

Danas počinje Međunarodni sajam u Mostaru

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Slobodnoj zoni "Hercegovina" danas u 11 sati otvorit će se "Međunarodni sajam ekonomije Mostar 2019".

Na mostarskom sajmu, čiji je ovogodišnji zemlja partner Narodna Republika Kina, predstavit će se firme iz tridesetak zemalja, iz svih oblasti privrede.

U okviru sajma održat će se i dvije podsajamske manifestacije - Sajam turizma i Sajam knjige i grafičke industrije, kao i brojne tematske konferencije, forumi i stručni skupovi. 

Podsjećamo, prošle godine održao se Dvadeset prvi Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2018., na kojem se predstavilo više od 750 izlagača iz 20 zemalja. 

Sajam je bio mjesto izravnih susreta ljudi iz gospodarstva koji su iskazali jaki poduzetnički duh što je rezultiralo brojnim poslovnim dogovorima, kao što su ugovor između Croatie Airlinesa i Zračne luke Mostara o niskotarifnim letovima, ugovor između Gospodarske komore FBiH i RH, ugovor o partnerstvu HT Eroneta, Ericssona i Sveučilišta u Mostaru, te niz drugih poslovnih dogovora među izlagačima.  

Na sajmu se govorilo u ulaganjima u BiH, korištenju europskih fondova, prekograničnoj suradnji, maslinarstvu, turizmu, gastronomiji, novim tehnološkim otkrićima… 

Opću sajamsku izložbu, pratile su i tradicionalne podsajamske manifestacije - Sajam turizma i Sajam knjige i nakladništva te raznovrstan kulturno-zabavni program za sve uzraste. 

Dodijeljene su i nagrade najboljim vinarima, kao i priznanja za najuspješniji nastup na sajmu.  Mostarski sajam dobio je i nagradu Megapromotor 2018., kao promotor privrednih potencijala Hercegovine i Mostara, dok su direktorica Dalfina Bošnjak i Mostarski sajam uvršteni u Muzej uspjeha i uspješnih jugoistočne Europe, priopćeno je iz Ureda za informiranje Mostarskog sajma.

Vlada FBiH za željeznički promet izdvojila 22.000.000 KM

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vlada Federacije BiH usvojila je Program utroška sredstava tekućeg transfera "Subvencije javnim preduzećima - Transfer Željeznicama FBiH" utvrđenog Proračunom Federacije BiH za 2019. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija u visini od 22.000.000 KM.

Svrha programa je provođenje Zakona o financiranju željezničke infrastrukture i sufinanciranju putničkog i kombiniranog prometa po kojem Federacija BiH financira održavanje željezničke infrastrukture, sufinancira željeznički putnički i kombinirani promet i financira rad Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo, po Sporazumu između Federacije BiH i Republike Srpske.

JP Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo bit će raspoređeno 19.300.000 KM za financiranje održavanja željezničke infrastrukture i 2.000.000 KM za sufinanciranje obavljanja usluga željezničkog putničkog prometa i 100.000 KM za sufinanciranje obavljanja usluga željezničkog kombiniranog prometa. Za učešće Federacije BiH u sufinanciranju Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije namijenjeno je 600.000 KM.

Korisnicima transfera sredstva će biti prebačena u jednakim mjesečnim iznosima, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Gdje ide novac prikupljen za puteve?

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Loša putna infrastruktura godinama je trn u oku građanima BiH. Iako se službenici utrkuju u otvaranju autoputeva i puteva i najavljuju nove projekte, stvarna slika je potpuno drugačija. Prema računici, BiH na 100 kvadratnih kilometara ima svega 210 kilometara autoputa.

U prilog hvalisanju ne ide ni činjenica da građani BiH za potrebe izgradnje i obnove autoputova svakodnevno na osnovu onoga što kupuju, državi daju stotine tisuća maraka. A popis nije mali.

Tako npr. za naftu i naftne derivate, građani prosječno državi izdvajaju od 15 do 45 feninga po litru.

Akciza na kupovinu pakovanja od 20 kutija cigareta iznosi 2,60 KM. Od prošle godine cigarete su skuplje za 6,92 posto. Litra alkohola ili alkoholnih derivata građane prosječno košta oko 15 konvertibilnih maraka.

Ništa lošije, građani nisu prošli ni kada su u pitanju pivo i vino, gdje država uzima 25 feninga po litru. Za bezalkoholna pića država na svoj račun uzima 10 feninga po litru, dok će kupovina kave građane akcizno koštati između 1,50 i 3,50 marke.

Uzimanju od građana tu nije kraj. Na svaku kupljenu litru goriva, građani plaćaju 15 feninga za održavanje puteva i 25 feninga za izgradnju autoputova. Putarina za održavanje puteva se naplaćuje od 2006. i po tom osnovu Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) do februara ove godine je prikupila 2 milijarde i 524 milijuna maraka.

"S druge strane, postoji posebna putarina za izgradnju autoputova, koja se naplaćuje od 2009. godine. U početku je ta putarina iznosila 0,15 feninga po litru derivata, ali od februara prošle godine ona iznosi 0,25 feninga po litru. Po tom osnovu UIO je naplatila 1 milijardu 520 milijuna KM. Ova putarina se prikuplja na poseban podračun jedinstvenog računa i dijeli tako da FBiH pripada 59 posto, RS 39 posto i Brčko Distriktu dva posto", objašnjava iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Građanima se za izgradnju puteva, naplaćuje i porez prilikom registracije vozila. Kada se zbroje prikupljena sredstva po raznim osnovama, za potrebe izgradnje autoputova do sada je prikupljeno više od osam milijardi maraka, kažu ekonomisti. Tvrde da je u ovom slučaju jedino siguran račun koji su spomenuli u UIO. Ostatak sredstava ne. 

"Sve ovo ostalo završava u proračunima entiteta i služi za financiranje općih potreba koje vlade imaju, a najmanje za putnu infrastrukturu. Jer da je bilo zaista transparentno trošenje prikupljenih sredstava, mi bi do sada imali više autoputova nego Srbija i Hrvatska zajedno", kaže ekonomist Zoran Pavlović.

Međutim, i pored svih do sada prikupljenih sredstava, većina autoputova u BiH izgrađena je kreditnim sredstvima koja će se godinama vraćati, poručuju ekonomisti.

Na kraju 2017. godine, prema podacima nezavisne revizije, objavljenim na službenim stranicama javnih poduzeća, Autoceste Federacije BiH i Autoputovi RS, ukupni kratkoročni i dugoročni kreditni dug ovih poduzeća bio je milijardu i 650 milijuna maraka.

Od toga Autoceste FBiH kreditno su zadužene 919 milijuna, a Autoputovi RS 728 milijuna maraka, prenosi portal Akta.ba.