U plamenu Sibir, Aljaska i Grenland, vatra se vidi čak iz svemira

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Oblak dima i čađi veći od površine Europske unije širi se Sibirom, dok šumski požari nezapamćenih razmjera u Arktičkom krugu ulaze u treći mjesec, a vatra je toliko velika da se vidi iz svemira.

Obično zamrznut teren okovan snijegom i ledom, koji je ključni dio Zemljinog sustava hlađenja, izbacuje ugljični-dioksid u atmosferu i pogoršava ionako ugroženu klimu.

Uslijed ogromnih požara na sjeveru Rusije, Aljasci, Grenlandu i u Kanadi, u lipnju je u zrak izbačeno 50 megatona ugljičnog-dioksida, a 29 megatona u srpnju, što daleko premašuje prethodni rekord što se tiče Arktika. U prethodnih nekoliko dana kolovoza u zrak je izbačeno 25 megatona ugljičnog-dioksida, a ukupna emisija ugljičnog-dioksida u atmosferu od početka godine ekvivalentna je emisiji koju proizvede 36 milijuna automobila godišnje, navodi Greenpeace.

Globalne temperature u lipnju i srpnju bile su rekordne diljem svijeta, a isto vrijedi i za sibirsko područje Rusije, gdje su temperature šest stupnjeva više od prosjeka temperatura između 1981. i 2010. godine. Suhi uvjeti koji su nastali zbog tih vrućina pogodovali su širenju požara, koji je u posljednja dva mjeseca uništio sedam milijuna hektara šume. Od početka godine, vatre na Sibirskom području opustošile su područje od 13 milijuna hektara, što je površina veća od države Grčke.

Kako se navodi, ovo su do sada najistrajniji požari u sedamnaestogodišnjoj bazi podataka europskog satelitskog monitoring sustava, s vatrom čiji je intenzitet, kako kažu stručnjaci, daleko iznad prosjeka. Rusija je najviše pogođena požarima, a dim iz Sibira i drugih gorućih površina proširio se u brojna područja Rusije i Europe, na zapadu do Danske, a na istoku do zapadnih obala Kanade. 

NASA upozorava da dim sadrži brojne polutante i štetne sastojke, od ugljičnog-monoksida, preko policikličnih aromatskih ugljovodika, metala i dioksida, do čestica pepela i čađi, koje mogu biti štetne za zdravlje, posebno djece i starijih.

Unija zabrinutih znanstvenika kaže da su požari na Aljasci spalili 7,3 milijun hektara šume od 2000. godine, što je više nego dvostruko od onih u prethodnih 20 godina.

Crna čađ također pada na arktički led slabeći njegovu sposobnost refleksije sunčeve topline, a satelitske snimke s Grenlanda ovog mjeseca su otkrile da su se požari raširili na teritorij veličine 380 četvornih kilometara. Arktik nije jedina regija koja je pogođena.

Do sada je u EU ove godine bilo 1.600 požara većih od 30 hektara, što je četiri puta više od godišnjeg prosjeka tijekom prethodnog desetljeća, navode iz Agencije za monitoring atmosfere Kopernik.

Iako požari na sjeveru Rusije, Sibiru i Grenlandu bjesne već treći mjesec, s rekordnim veličinama spaljenih šuma i zemljišta i količinama plinova, svjetska javnost se ''probudila'' tek nedavno. Ljetni požari u Sibiru dio su uobičajenog, prirodnog godišnjeg ciklusa.

Međutim, zbog klimatskih promjena, odnosno ekstremnih temperatura, suša i snažnih vjetrova, oni su ove godine poprimili razmjere bez presedana, a čini se da će vremenske prilike u sljedeća dva tjedna pogodovati njihovom jačanju. 

MMF i Svjetska banka više nisu najveći globalni zajmodavci

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Istraživanja su pokazala da su kineske državne banke izdale oko četvrtinu ukupnih kredita tržištima u nastajanju.

To je dovelo do toga da Kina dospije na vodeću globalnu poziciju kao zvanični kreditor, ostavljajući iza sebe MMF i Svjetsku banku.

U nedavnoj studiji, tim istraživača je otkrio da je Kina postala najveći tajni kreditor na svijetu.

Stručnjaci su sproveli prvu sveobuhvatnu studiju o kreditiranju azijskog džina i drugim financijskim tokovima, prenio je "Sputnjik".

Izvještaj pod nazivom "Kinesko kreditiranje u inostranstvu", čiji su autori Sebastijan Horn (Univerzitet u Munchenu, Institut u Kilu), Carmen Reinhart (Univerzitet Harvard) i Christof Trebek (Institut u Kilu), koji su istraživali brojne javne i ne toliko javne izvore za prikupljanje podataka koji pokrivaju više od šest desetljeća, obuhvatilo je tisuće kredita i grantova za 152 zemlje.

Član tima Cristof Trebek izjavio je da je Kina oduvijek bila aktivan međunarodni povjeritelj, posuđujući velike iznose državama.

"Povećanje ukupnog odliva kredita u protekla dva desetljeća bilo je gotovo bez presedana, usporedivo samo sa valovima američkog službenog posuđivanja nakon Prvog i Drugog svjetskog rata", rekao je on.

U periodu između 2000. i 2017. godine, obaveze stranih dužnika prema Kini povećale su se sa manje od 500 milijardi dolara na više od pet biliona dolara — ili sa oko jednog postotka globalne ekonomske proizvodnje na više od šest postotaka.

Većinu potraživanja po osnovu duga na međunarodnim tržištima obveznica stekla je kineska državna banka.

Pored toga, kineska vlada je odobrila i brojne direktne kredite, posebno zemljama u razvoju.

Kineski digitalni novac uskoro u opticaju

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kineska narodna banka priopćila je da se njen virtualni novac može nazvati dovršenim, što znači da bi se uskoro mogao naći u opticaju.

Kineski digitalni novac, ChinaCoin, neće biti klasična kriptovaluta, jer ga je razvila Kineska narodna banka uz podršku komercijalnih kineskih banaka, pa ne funkcionira kao bitcoin i slične valute.

Iako je Kineska narodna banka najavila digitalnu valutu kao veliku stvar za novčane transakcije u Kini, to ne znači da će je stvarati “rudari” i osiguravati algoritmi koji će joj garantirati nezavisnost, već će se raditi o digitalnom novcu koji će emitirati banke pod kontrolom državnog aparata, na potpuno isti način kao što u opticaj puštaju Yuan, samo što ga neće štampati.

S obzirom na prilično veliku blokadu informacija koje dolaze iz Kine, detalji o tom digitalnom novcu još nisu poznati, dok se razlog poteza Kineske narodne banke traži o nezadovoljstvu dijela kineske ekonomije zbog “poremećaja na novčanom tržištu koji uzrokuju kriptovalute”, odnosno spekulanti koji njima trguju.

Drugi razlog je u nastojanju Pekinga da razvije sistem digitalnog novca koji može kontrolirati te i na taj način smanji ovisnost od stranih tehnologija.

Izvor: PN

Ursula von der Leyen na čelu Europske komisije

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Europski parlament potvrdio je u utorak Ursulu von der Leyen, njemačku konzervativnu kandidatkinju, kao novu predsjednicu izvršne Komisije Evropske unije.

Na glasanju je 383 parlamentarca glasalo za nju, a 327 protiv, prenosi Reuters.

Von der Leyenovoj, bliskoj suradnici njemačke kancelarke Angele Merkel, bilo je potrebno najmanje 374 glasa da bi bila izabrana. Jedan glasački listić je bio prazan, a 22 su bila suzdržana.

U prvim reakcijama koje su uslijedile ubrzo nakon što je Europski parlament u utorak potvrdio Ursulu von der Leyen kao sljedeću predsjednicu Europske komisije, europski čelnici pozdravili su taj izbor unatoč tome što ga je odobrila tanka većina europskih zakonodavaca.

Von der Leyen, koja će u srijedu odstupiti s mjesta njemačke ministrice obrane, naslijediti će Jeana Claudea Junckera na mjestu čelnika Europske komisije 1. studenog.

"Konačno jedna žena na čelu Europske komisije", napisao je Juncker na Twitteru. "Taj posao nosi velike odgovornosti i izazove. Siguran sam da ćeš biti dobra predsjednica. Dobrodošla kući!", napisao je Juncker, javlja Hina.

Vlade Grčke, Austrije i Belgije pozdravile su glasanje u Europskom parlamentu.

"Radujemo se bliskoj suradnji s institucijama za budućnost Europe", napisao je na Twitteru Charles Michel, belgijski premijer na odlasku i budući predsjednik Europskog vijeća. "Radimo zajedno za interese svih Europljana", dodao je.

Von der Leyen će odigrati ključnu ulogu u definiraju političkih prioriteta EU-a tijekom idućih pet godina, dok će upravljati "osobljem" od 32.000 ljudi.

 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pohvalio je Von der Leyenino "duboko poznavanje NATO-a", dodajući da će taj izbor "dobro služiti u nastavku jačanja suradnje između Europe i Sjeverne Amerike. Radujem se našoj suradnji", napisao je Stoltenberg.

Iznenadna nominacija von der Leyen bila je predmetom velikih kritika jer nije sudjelovala u kampanji za izbore u svibnju. Osvojila je 383 glasa, dok je minimalni broj glasova potreban za imenovanje na poziciju bio 374.

Njemački zastupnici SPD-a, koalicijskog partnera Angele Merkel, nisu podržali kandidaturu Von der Leyen. No unatoč tome vicekancelar Olaf Scholz, član SPD-a, ipak joj je čestitao.

"Želim joj svaki uspjeh u velikim zadacima u budućnosti i radujem se nastavku pozitivne suradnje! Izazove naših vremena možemo riješiti samo kao ujedinjena, suverena i Europa predvođena solidarnošću", rekao je, javila je Hina. 

 

Hrvatskoj zeleno svjetlo za Schengen

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Iz Europske komisije Hrvatskoj su stigle – zasad još neslužbene – informacije kako je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, prenosi Hina pisanje je zagrebačkog Večernjeg lista.

Iz Komisije su u Zagreb stigle naznake da će evaluacija i posljednjeg od osam poglavlja schengenske pravne stečevine proći u redu, piše Večernji list pozivajući se na diplomatske izvore.

Kako Komisija uskoro prekida rad i odlazi na godišnji odmor, službena se potvrda Hrvatske spremnosti očekuje najvjerojatnije u prvoj polovici rujna. Time je Hrvatska, prije svega MUP, završila iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor.

No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice.

Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Put do Schengena nije pravocrtan ni nakon zelenog svjetla Komisije, čemu najbolje mogu posvjedočiti Rumunjska i Bugarska, koje jesu zadovoljile kriterije, no politika ih drži izvan Schengena. Hrvatskoj bi u tom smislu problem mogla predstavljati Slovenija, otkuda su u više navrata insinuirali i najavljivali da svoj pristanak vežu uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke, piše Večernji list.

Dodaju da će Schengen također biti jedna od tema sastanaka premijera Plenkovića s Junckerovom nasljednicom Ursulom von der Leyen koja u utorak dolazi u Zagreb, treće odredište na njezinoj prvoj miniturneji.

Izvor: Akta.ba

 

Kreće izgradnja autoputa između Europe i Kine

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Početak izgradnje autoputa, dugog 2.000 kilometara, koji će preko Rusije povezivati Europu s Kinom, dobio je i službeno  „zeleno svjetlo”.

Autoput „Meridijan” će ići na zapad s granice Kine i Kazahstana i predstavljat će najkraći put za prijevoz robe između Europe i Kine, prenosi CNN.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev odobrio je prvu fazu projekta, koji će financirati privatni investitori i država. Procjenjuje se da će u izgradnju autoceste biti uloženo oko 9,4 milijarde dolara.

Ruska agencija RIA novosti prenosi da je kupljeno 80 posto zemljišta za prolazak autoputa.

Ovaj projekt je jedan od mnogih čiji je cilj poboljšanje infrastrukture i povezanosti u regiji.

Kineski predsjednik Xi Jinping je 2013. godine pokrenuo inicijativu “Pojas i put”, globalni infrastrukturni program izgradnje luka, puteva i željeznica, kako bi se stvorili novi koridori za povezivanje Kine s Azijom, Afrikom i Europom, prenosi Bankar.me.

Stranica 1 od 15