Austrija uvodi digitalni porez velikim internetskim kompanijama

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Austrija je najavila da će uvesti novi porez velikim internetskim kompanijama poput Googlea i Facebooka nakon što nije prošao plan uvođenja digitalnog poreza na razini Europske unije, priopćila je austrijska vlada.

Njime se planira od 2020. godine oporezivati prihodi kompanija od internetskog oglašavanja i to po stopi od 5 posto. Taj porez plaćat će digitalne kompanije s globalnim godišnjim prihodima od najmanje 750 milijuna eura, od čega najmanje 25 milijuna eura ostvaruju u Austriji.

- Očekujem da će nam se pridružiti mnoge zemlje članice u oporezivanju internetskih divova. To je korak prema većoj razini pravednosti - rekao je u srijedu austrijski kancelar Sebastian Kurz na novinskoj konferenciji na kojoj je predstavio zakon koji tek treba odobriti parlament.

Trenutno te kompanije plaćaju u prosjeku 0,8 posto poreza, prenosi SEEbiz.

Francusko-njemački prijedlog za uvođenjem europskog digitalnog poreza propao je na sastanku europskih ministara financija u ožujku, budući da su zemlje poput Irske, Švedske i Danske uskratile svoju podršku. Plan je također uključivao limit od 750 milijuna eura prihoda, no predložena porezna stopa bila je 3 posto.

Kao dodatak porezu na internetsko oglašavanje, austrijska vlada planira uvesti i oporezivanje privatnog najma koji se nudi na platformama poput Airbnba. Platforme će morati poreznim vlastima dati podatke o transakcijama koje dogovore stanodavci te će biti odgovorne ako oni ne plaćaju porez.

Popis prosječnih plaća svih članica Europske unije

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

Popis prosječnih plaća svih članica Europske unije Danska na vrhu, Bugarska na dnu!

To su podaci o prosječnoj neto plaći u 28 članica Europske unije u 2018. godini koje je objavio poduzetnik Reinis Fischer koja je obuhvatila i podatak za Hrvatsku.

Popis prosječnih plaća u 2018., od Bugarske koja ima najmanju prema Danskoj koja ima najvišu, donosi RTL.

28. Bugarska - 457 eura

27. Rumunjska - 565 eura

26. Mađarska - 635 eura

25. Litva - 639 eura

24. Latvija - 738 eura

23. Slovačka - 748 eura

22. Poljska - 752 eura

21. Hrvatska - 802 eura

20. Češka - 873 eura

19. Grčka - 917 eura

18. Portugal - 925 eura

17. Estonija - 957 eura

16. Malta - 1.021 euro

15. Slovenija - 1.062 eura

14. Cipar - 1.658 eura

13. Španjolska - 1.749 eura

12. Italija - 1.758 eura

11. Belgija - 1.920 eura

10. Ujedinjeno Kraljevstvo - 1.990 eura

9. Nizozemska - 2155 eura

8. Francuska - 2.225 eura

7. Njemačka - 2.270 eura

6. Austrija - 2.324 eura

5. Irska - 2.479 eura

4. Finska - 2.509 eura

3. Švedska - 2.570 eura

2. Luksemburg - 3.159 eura

1. Danska - 3.270 eura.

 

 

Od ljeta strože kazne za prometne prekršaje u Hrvatskoj

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vlada Republike Hrvatske predložila je promjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima bi drastično povećala kazne za nepoštivanje propisa.

Novost je oduzimanje vozila za osam teških prekršaja. Stručnjaci upozoravaju da je od samog zakona važnija njegova provedba.

Ubuduće dobro razmislite je li se čuo klik kada ste zavezali pojas. Umjesto dosadašnjih 500, za taj ćete propust platiti duplo - 1.000 kuna. Za korištenje mobitela u vožnji umjesto 500, platit ćete 1.500 kuna.

Stručnjaci izmjene pozdravljaju.

"Smisao ovih kazni je da se poveća svijest kako je to važno i korisno. Važnija od same kazne je izvjesnost kažnjavanja. Malo koriste te veće kazne ako ne budu učinkovitije kontrole", smatra prometni stručnjak Željko Marušić.

Za vožnju u suprotnom smjeru, za vožnju 50 kilometara više od dopuštene u naselju, za odbijanje alkotesta i vožnju s više od promilom i pol pod zabranom te namjerni prolazak kroz crveno - mogli biste ostati bez vozila.

"Propisuje se mjera oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja i važno je naglasiti da bi se vozilo privremeno, do odluke suda, oduzelo vozaču koji je već dva puta pravomoćno kažnjen te ponovno učinio neko od najtežih prekršaja", kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Zbog ove će odredbe vlasnici vozila morati dobro razmisliti kome u ruke daju volan svog automobila...

"Ako se automobil pretvori u oružje, u sredstvo za ubijanje tada ga se treba oduzeti, neovisno o tome tko je vlasnik. Pa onda neka vlasnik u građanskoj parnici traži povrat sredstava", rekao je Marušić.

Ali bez automobila mogli biste ostati i ni krivi ni dužni, ako policija procijeni da im treba, primjerice za potjeru. Baš kao u filmovima, moći će vam ga uzeti sukladno danas izmijenjenom Zakonu o policijskim ovlastima.

 

Europski parlament usvojio kontroverzni zakon o autorskim pravima na internetu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Europski parlament izglasao je preliminarnu verziju zakona o autorskim pravima na internetu, među kojima je i kontroverzni član 13 koji je prethodno izazvao velike debate.

Član 13. Zakona o autorskim pravima na internetu obavezuje platforme poput Facebooka, YouTubea i Twittera da filtriraju sadržaje koje korisnici postavljaju i provjeravaju da li je došlo do kršenja autorskih prava. 

Nacrt zakona usvojen je s 348 glasova za, 274 protiv i 36 suzdržanih. Države članice EU sada formalno trebaju odobriti ovaj zakon.

Prema ovoj rezoluciji, platforme društvenih medija morat će osigurati da preneseni sadržaj ne krši pravila o autorskim pravima, kompanijama će biti potrebni ugovori o licenciranju s nosiocima prava, a neprofitne organizacije moći će koristiti podatke u istraživačke i obrazovne svrhe.

Postojeći europski zakon o autorskom pravu datira još od 2001. godine kada tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas. Dužnosnici EU svjesni su činjenice da puno materijala koji su zaštićeni autorskim pravima završi na internetu, a da ne bude plaćeno izvornim vlasnicima, a Europski sud pravde već dugo poziva na njegovu modernizaciju u skladu s digitalnim vremenom.

Član 13. ovog zakona kontroverzan je jer se dugo vremena vode žestoke rasprave. Novom zakonu žestoko se protive Google i Facebook koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama te zagovornici slobodnog interneta koji strahuju da će tom mjerom doći do njegovog ograničavanja. Izdavači i umjetnici bili su za donošenje ovog zakona, jer smatraju da će tako osigurati da autori, umjetnici i novinari budu plaćeni za svoj rad.

Od sada bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji će trebati biti dijeljen u skladu s autorskim pravom. Prijenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature i parodije je zaštićen, čime se osigurava da će memeovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni na internet platformama, prenosi portal Klix. 

 

 

Kosovo zabranilo igre na sreću

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Republika Kosovo zatvara sve kockarnice i kasina, tako je odlučila Skupština Kosova usvajanjem Zakona o zabrani igara na sreću ubrzanom procedurom, na izvanrednoj sjednici.

Ovome zakonu su doprinijela dva nedavna ubojstva u kosovskim kasinima.

Predsjednik Skupštine Kadri Veselji prije glasanja kazao je da se ovim zakonom trebaju zatvoriti i igre na sreću i Lutrija Kosova, što su tražili i pojedini poslanici, a kako bi kasnije Vlada izradila sasvim novi zakon o Lutriji Kosova.

 

Iako je na samom početku rasprave o ukidanju igara na sreću djelovalo da sve parlamentarne grupe podržavaju nacrt zakona kojeg je izradila Vlada Kosova, Nait Hasani iz vladajuće Demokratske partije Kosova izrazio je zabrinutost za to što se zakonom ukidaju sve igre na sreću a ne i Lutrija Kosova čime se, kako je on rekao, stvara monopol.

U vezi s tim pojedini ostali poslanici kritizirali su Skupštinu zašto se vrši pokušaj da se ovaj zakon usvoji ubrzanom procedurom, ukazujući na to da se u tom smislu mnogu desiti mnogi propusti.

Oni su također izrazili zabrinutost da bi funkcioniranjem samo Lutrije Kosova sve ostale igre na sreću mogle podugovorno raditi za Lutriju Kosova čime se ne rješava problem obustavljanja rada Igara na sreću.

Dva ubojstva koja su se nedavno dogodila u kosovskim kasinima natjerala su kosovske institucije da reagiraju i pokrenu inicijativu o zatvaranju svih kasina i kockarnica na Kosovu.

Rasprava o nacrtu Zakona o zabrani igara na sreću na izvanrednoj sjednici u Skupštini Kosova sazvana je na zahtjev premijera Ramuša Haradinaja.

Kako je Haradinaj prilikom predstavljanja zakona rekao, cilj je jačanje javne sigurnosti.

Iz Vlade su prethodno rekli da bi ovaj zakon trebao da utječe na smanjenje kriminala i jačanje javne sigurnosti, a zamijenit će raniji Zakon o igrama na sreću.

U "igre na sreću" inače spadaju kasina, sportske kladionice, igre na automatima i bingo tombola u zatvorenim lokalima, osim Lutrije Kosova koja će i dalje raditi.


U memorandumu objašnjenja Vlade Kosova, navodi se da su igre na sreću "više nego što su doprinijele rješavanju ekonomskih i socijalnih problema građana, izazvale probleme u njihovim porodicama i društvu u cjelini", što je doprinijelo i do "uzastopnih incidenata s fatalnim epilogom".

Na Kosovu trenutno posluje 280 kladionica, dok se aparati nalaze na 130 lokacija.

Iz Udruženja igara na sreću, međutim, kažu da se pod jakim pritiskom politike i određenih interesnih grupa, ova industrija predstavlja kao da je "nešto najgore što se desilo zemlji", te da se umjesto stvaranja veće sigurnosti, radi na omalovažavanju ove aktivnosti što je za njih neprihvatljivo.

Oni tvrde da će oko 50 milijuna eura biti van opticaja na Kosovu, da će budžet Kosova biti manji za 20 milijuna eura, da će oko 4.000 porodica biti bez mjesečne plate od 400 eura, te da će to doprinijeti i većoj nezaposlenosti.

Izvor: Amra Zejneli LoxhaRSE

 

Težak poraz Therese May: Izgubila je kontrolu nad Brexitom, napuštaju je ministri

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Britanski parlamentarci izglasali su u ponedjeljak navečer preuzimanje kontrole u Donjem domu parlamenta nad britanskim izlaskom iz Europske unije, u potezu bez presedana kojim žele doći do većine za bilo koju opciju izlaska Britanije iz članstva u EU. 

Glasanjem u kojemu je 329 glasova bilo 'za', a 302 'protiv' amandmana koji su poduprli zastupnici iz različitih stranaka, vlada premijerke Therese May doživjela je poraz.

Trojica ministara, Richard Harrington, Alistair Burt i Steve Brine, izišla su iz vlade želeći glasati za ovaj prijedlog.

Theresa May je pokušala spriječiti poraz nudeći parlamentarcima seriju glasanja o alternativama Brexita, koje bi organizirala vlada.

Po njezinim je riječima omogućavanje parlamentarcima da preuzmu agendu u Donjem domu uspostavilo "presedan koji nije dobrodošao".

Danas će se glasati

Takozvana indikativna glasanja trebala bi se održati u srijedu.

Prema ishodu glasovanja parlamentarci će moći glasovati za seriju opcija, koje će vjerojatno uključiti i glasanje o "mekšem Brexitu" te o drugom referendumu. Ta su glasanja zamišljena kao testiranje volje parlamenta kako bi se, ako ništa drugo, vidjelo što vodi većinu.

BBC kao neke od opcija navodi povlačenje članka 50 i odustanak od Brexita, novi referendum, glasanje za premijerkin sporazum uz dodatak carinske unije, glasanje za premijerkin referendum uz dodatak carinske unije i pristupa jedinstvenom tržištu EU-a, glasanje o sporazumu o slobodnoj trgovini s EU-om ili pak glasanje o Brexitu bez sporazuma.

Odluke parlamenta

Premijerka May je kazala da ne daje nikakva jamstva da će se ona pridržavati njihove odluke.

No čelnik laburista Jeremy Corbyn, koji je također podupro amandman što ga je predložio konzervativac Sir Oliver Letwin, kazao je da vlada "mora ozbiljno shvatiti proces", dodavši da "vlada nije uspjela te da Dom mora, a vjeruje, i hoće uspjeti".

Po njegovim riječima, zastupnici će htjeti pronaći konsenzus o tome kako dalje, uključujući i moguće "potvrdno glasovanje" javnosti, za koje je premijerka ranije kazala parlamentarcima da ga ne želi jer bi se na listiću našlo pitanje o ostanku u Uniji.

Premijerka May nudila je prethodno da će vlada organizirati seriju glasovanja o alternativama Brexita, no pobornici prihvaćenog amandmana kazali su da ne vjeruju da će vlada dati zastupnicima pravo glasa o cijelom nizu opcija Brexita, piše Index. hr.

Trideset torijevaca stranke premijerke May glasalo je protiv vlade, uključujući i trojicu ministara, koji su se povukli sa svojih ministarskih dužnosti, prenosi  portal OSLOBOĐENJE. 

Stranica 4 od 14