Srbija uvodi doživotni zatvor

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Srbija će uvesti doživotni zatvor s mogućnošću uvjetnoga otpusta nakon 25 godina, rekao je predsjednik Srpskog udruženja za kaznenopravnu teoriju i praksu i član radne grupe za izmjene Kaznenoga zakonika Stanko Bejatović. 

''Uvjetni otpust bit će mogućnost, a ne obveza. To je međunarodni standard'', kazao je profesor Bejatović za Politiku.

Kaže kako će svaki osuđenik na doživotni zatvor moći poslije 25 godina provedenih iza rešetaka da napiše molbu, a hoće li biti i pušten na slobodu uz uvjet da ne ponovi kazneno djelo, odlučit će sud. Uvođenje doživotnog zatvora rezultat je potrebe za strožom kaznom kada je riječ o počiniteljima najtežih kaznenih djela, a obično su to zločini koji potresaju javnost, kao što su ubojstva djece.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također je najavio pooštravanje sankcija za kaznena djela i uvođenje doživotnog zatvora za najteža kaznena djela.

Vučić je na tiskovnoj konferenciji nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost protekli vikend izjavio kako od Europske unije očekuje potporu za pooštravanje domaće kaznene politike, ocijenivši da "ako Njemačka može imati kaznu doživotnog zatvora, zašto je ne bi mogla imati i Srbija".

Članice EU jednoglasno odbacile "crnu listu" EK

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 

Članice Europske unije jednoglasno su odbacile prijedlog Europske komisije da na "crnu listu" stavi 23 države i teritorije.

Na listi se nalaze države za koje se vjeruje da nose visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

Članice su priopćile da taj prijedlog nije ustanovljen u transparentnom procesu, prenosi agencija AP.

Na listi su, između ostalog, države poput Saudijske Arabije, Sjeverne Koreje i Nigerije, ali i četiri američke prekomorske teritorije.

Taj spisak ima za cilj da se pojača nadzor i istrage o financijskim transakcijama iz tih zemalja i teritorija kako bi se pronašli sumnjivi tokovi novca.

Europska komisija će sada morati da napravi novu listu i uzme u obzir zabrinutosti država članica.

 

Rusija usvaja kazne za širenje lažnih vijesti: Cenzura ili regulacija?

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ruski parlament usvojio je nove kazne za lica koja uvrijede vlasti na internetu ili šire lažne vijesti, unatoč upozorenjima kritičara da bi takva odluka otvorila put direktnoj cenzuri neslaganja u državi.

 

Prijedlozi kazni, koje predsjednik Rusije Vladimir Putin treba da potpiše prije nego što postanu zakon, dobili su veliku podršku u Savjetu Ruske Federacije, nekoliko dana nakon što su tisuće ljudi protestirale zbog pooštravanja ograničenja na internetu.

 

Podrška Putinu opala je na oko 64 posto u posljednjih nekoliko mjeseci, ali mu opozicija ne predstavlja veću prijetnju zbog oštrih zakona o protestima i izbornog zakona, kao i onemogućenog pristupa državnoj televiziji.

 

Jedan od prijedloga zakona predviđa kazne u iznosu do 1.525 dolara zbog iskazivanja javnog nepoštovanja države, vlasti, javnosti, ruske zastave i Ustava na internetu, a oni kojima to nije prva kazna mogu biti kažnjeni zatvorom u trajanju do 15 dana.

 

Drugim prijedlogom vlasti bi dobile ovlasti da blokiraju internet stranice ako one ne odgovore na zahtjev i uklone informacije koje država smatra činjenično netočnim.

 

Pojedinci bi zbog širenja netočnih informacija na internetu bili kažnjeni novčano iznosom do 6.100 dolara.

 

Savjet za ljudska prava i grupe od nekoliko stotina pisaca, pjesnika, novinara i aktivista pozvali su jučer Savjet Ruske Federacije da odbaci ovakav prijedlog zakona.

 

Član Savjeta Ekaterina Šulman izjavila je da se novi zakon preklapa s postojećim zakonom i da se njegov tekst može primijeniti proizvoljno jer je neodređen.

 

Ugledne ličnosti iz kulture objavile su pismo u kojem zakone opisuju kao "neustavnu otvorenu deklaraciju uspostavljanja direktne cenzure u zemlji".

 

Iz Kremlja su odbacili navode da je novi zakon ravan cenzuri.

 

"Štaviše, sfera lažnih vijesti, uvreda i slično prilično je oštro regulirana u mnogim zemljama svijeta, uključujući Europu. Stoga je neophodno da se isto učini i u našoj zemlji", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

 

Izvor: Federalna.ba/Srna

Papa Franjo 7. svibnja u posjeti Sjevernoj Makedoniji

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Poglavar Katoličke crkve u svibnju ove godine posjetiti će Skoplje a boravak će u Sjevernoj Makedoniji završiti istog dana, u utorak, 7. svibnja u popodnevnim satima sastankom sa svećenicima, njihovim obiteljima i vjernicima, navodi se u priopćenju Vlade Sjeverne Makedonije. 

U priopćenju, kojeg prenose Večernje novosti, se navodi da prema programu posjete koja je objavila Kancelarija Svete stolice za tisak, poslije službenog dočeka, papa će se sresti s predsjednikom sjevernomakedonske države Đorgem Ivanovim, premijerom Zoranom Zaevim i predstavnicima diplomatskog kora i civilnog društva. 

U programu se dodaje da je predviđeno da se papa sretne s vjerskim liderima i služi liturgiju, a zatim da nazoči ekumenskom i međureligijskom susretu s mladima. 

Poglavar Katoličke crkve će boravak u Sjevernoj Makedoniji završiti istog dana, u utorak, 7. svibnja u popodnevnim satima sastankom sa svećenicima, njihovim obiteljima i vjernicima, navodi se u priopćenju Vlade Sjeverne Makedonije. 

To će biti prva posjeta jednog pape Skoplju, rodnom gradu majke Terezije, gdje poglavar Katoličke crkve stiže iz Bugarske. Mini balkanska turneja uključuje posjetu pape Rumuniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Izvor: bljesak.info

Britanski parlament odbacio prijedlog o Brexitu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Britanski parlament odbacio je prijedlog o Brexitu koji je premijerka Theresa May dogovorila s Europskom unijom. 

Sporazum o Brexitu odbačen je s 242 glasova 'za' i 391 'protiv'. Premijerki je nedostajalo čak 149 glasova za usvajanje sporazuma, jer se 391 poslanik negativno izjasnio o prijedlogu sporazuma premijerke, prenosi Reuters.

May je zastupnicima prethodno poručila da glasuju za sporazum o Brexitu koji je dogovorila s EU-om ili riskiraju da Velika Britanija ostane u EU-u.
Britanska premijerka Theresa May izjavila je nakon glasanja u britanskom parlamentu, da "duboko žali" zbog odluke poslanika da odbace sporazum koji je sa EU postigla o izlasku Velike Britanije iz EU. O Brexitu će se glasati bez sporazuma, rekla je May nakon objave rezultata.

Velika Britanija bi službeno iz Europske unije trebala izaći 29. ožujka.

May je dodala i da ako produže član 50 Lisabonskog sporazuma, EU će željeti da zna što Britanija želi da postići s tim produženjem te je istakla da se poslanici sada nalaze pred "teškim izborom" što dalje da urade.

Lider Laburističke partije Jeremy Corbyn izjavio je da je vlada pobijeđena velikom većinom i da mora prihvatiti kako njihov sporazum nema podršku parlamenta te da je premijerka u potpunosti svjesna štete koju Brexit bez sporazuma može nanijeti.

"Vrijeme je za opće izbore", rekao je Corbyn .

Europska unija odlučila: 2021. godine ukida se pomjeranje sata

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Europska unija poduzela je dodatne korake ka ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena.

 

Odbor Europskog parlamenta u ponedjeljak je izglasao s 23 glasa za i 11 protiv da se 2021. godine ukine pomjeranje sata koje se desetljećima događalo dva puta godišnje, u proljeće i u jesen, prenijela je agencija AP.

 

Ostaje na zastupnicima da odluče koje će vrijeme – ljetno ili zimsko – biti usvojeno u budućnosti, a u EU postoje razmimoilaženja u vezi s tim koje od ta dva vremena treba postati standard.

 

Mnoge države članice uspostavile su promjenu vremena tijekom naftne krize 1970-tih godina prošlog stoljeća, kao pokušaj uštede energije.

Od 1996. godine sve zemlje Europske unije mijenjaju istovremeno svoje vrijeme.

 

Prijedlog sada ide pred Europski parlament i parlamente zemalja članica Unije, prenosi Al Jazeera.

Stranica 5 od 14