Britanski parlament odbacio prijedlog o Brexitu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Britanski parlament odbacio je prijedlog o Brexitu koji je premijerka Theresa May dogovorila s Europskom unijom. 

Sporazum o Brexitu odbačen je s 242 glasova 'za' i 391 'protiv'. Premijerki je nedostajalo čak 149 glasova za usvajanje sporazuma, jer se 391 poslanik negativno izjasnio o prijedlogu sporazuma premijerke, prenosi Reuters.

May je zastupnicima prethodno poručila da glasuju za sporazum o Brexitu koji je dogovorila s EU-om ili riskiraju da Velika Britanija ostane u EU-u.
Britanska premijerka Theresa May izjavila je nakon glasanja u britanskom parlamentu, da "duboko žali" zbog odluke poslanika da odbace sporazum koji je sa EU postigla o izlasku Velike Britanije iz EU. O Brexitu će se glasati bez sporazuma, rekla je May nakon objave rezultata.

Velika Britanija bi službeno iz Europske unije trebala izaći 29. ožujka.

May je dodala i da ako produže član 50 Lisabonskog sporazuma, EU će željeti da zna što Britanija želi da postići s tim produženjem te je istakla da se poslanici sada nalaze pred "teškim izborom" što dalje da urade.

Lider Laburističke partije Jeremy Corbyn izjavio je da je vlada pobijeđena velikom većinom i da mora prihvatiti kako njihov sporazum nema podršku parlamenta te da je premijerka u potpunosti svjesna štete koju Brexit bez sporazuma može nanijeti.

"Vrijeme je za opće izbore", rekao je Corbyn .

Europska unija odlučila: 2021. godine ukida se pomjeranje sata

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Europska unija poduzela je dodatne korake ka ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena.

 

Odbor Europskog parlamenta u ponedjeljak je izglasao s 23 glasa za i 11 protiv da se 2021. godine ukine pomjeranje sata koje se desetljećima događalo dva puta godišnje, u proljeće i u jesen, prenijela je agencija AP.

 

Ostaje na zastupnicima da odluče koje će vrijeme – ljetno ili zimsko – biti usvojeno u budućnosti, a u EU postoje razmimoilaženja u vezi s tim koje od ta dva vremena treba postati standard.

 

Mnoge države članice uspostavile su promjenu vremena tijekom naftne krize 1970-tih godina prošlog stoljeća, kao pokušaj uštede energije.

Od 1996. godine sve zemlje Europske unije mijenjaju istovremeno svoje vrijeme.

 

Prijedlog sada ide pred Europski parlament i parlamente zemalja članica Unije, prenosi Al Jazeera.

Članice EU jednoglasno odbacile "crnu listu" EK

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 

Članice Europske unije jednoglasno su odbacile prijedlog Europske komisije da na "crnu listu" stavi 23 države i teritorije.

Na listi se nalaze države za koje se vjeruje da nose visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

Članice su priopćile da taj prijedlog nije ustanovljen u transparentnom procesu, prenosi agencija AP.

Na listi su, između ostalog, države poput Saudijske Arabije, Sjeverne Koreje i Nigerije, ali i četiri američke prekomorske teritorije.

Taj spisak ima za cilj da se pojača nadzor i istrage o financijskim transakcijama iz tih zemalja i teritorija kako bi se pronašli sumnjivi tokovi novca.

Europska komisija će sada morati da napravi novu listu i uzme u obzir zabrinutosti država članica.

 

Britanski parlament podržao novu strategiju premijerke May Brexita

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Britanski parlament podržao je danas novu strategiju premijerke Therese May prema kojoj će parlament moći glasati o tome da li da se Brexit odgodi da Velika Britanija ne bi izašla iz Europske unije na kraju ožujka bez sporazuma o razlazu.

Donji dom britanskog Parlamenta glasao je s 502 glasa „za“ naprema 20, za amandman da se podrži obećanje premijerke May da će zastupnici moći da odlučuju o procesu o Brexitu ako ona do 12.ožujka ne uspije dobiti podršku tog tijela za sporazum o razlazu, prenosi Al Jazeera Balkans.

May je u utorak rekla da će u tom slučaju 13. ožujka Britanski parlament moći da glasa o tome da li da se izađe iz Europske unije bez sporazuma, a ako odluči da neće, da glasa ponovo sljedećeg dana, 14. ožujka o tome da li da traže odlaganje predviđenog izlaska Velike Britanije iz bloka 29. ožujka.

Današnje glasanje bilo je simbolično, s ciljem da osigura da vlada ne pokuša da se izvuče iz svog obećanja da će parlament o tome odlučivati. Britanski parlament odbacio je prijedlog Škotske nacionalne stranke o onemogućavanju Brexita bez sporazuma, ali je drugim amandmanom obavezao Vladu da to pitanje još jednom vrati pred Parlament ako prethodno bude odbijen plan o izlasku koji nudi britanska premijerka.

Odbačen je i alternativni prijedlog za Brexit koji je nudio lider opozicije Jeremy Corbyn, a koji je podrazumijevao jedinstvenu carinsku uniju i tijesne veze s Europskom unijom i nakon Brexita, prenosi FENA. 

 

Papa Franjo 7. svibnja u posjeti Sjevernoj Makedoniji

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Poglavar Katoličke crkve u svibnju ove godine posjetiti će Skoplje a boravak će u Sjevernoj Makedoniji završiti istog dana, u utorak, 7. svibnja u popodnevnim satima sastankom sa svećenicima, njihovim obiteljima i vjernicima, navodi se u priopćenju Vlade Sjeverne Makedonije. 

U priopćenju, kojeg prenose Večernje novosti, se navodi da prema programu posjete koja je objavila Kancelarija Svete stolice za tisak, poslije službenog dočeka, papa će se sresti s predsjednikom sjevernomakedonske države Đorgem Ivanovim, premijerom Zoranom Zaevim i predstavnicima diplomatskog kora i civilnog društva. 

U programu se dodaje da je predviđeno da se papa sretne s vjerskim liderima i služi liturgiju, a zatim da nazoči ekumenskom i međureligijskom susretu s mladima. 

Poglavar Katoličke crkve će boravak u Sjevernoj Makedoniji završiti istog dana, u utorak, 7. svibnja u popodnevnim satima sastankom sa svećenicima, njihovim obiteljima i vjernicima, navodi se u priopćenju Vlade Sjeverne Makedonije. 

To će biti prva posjeta jednog pape Skoplju, rodnom gradu majke Terezije, gdje poglavar Katoličke crkve stiže iz Bugarske. Mini balkanska turneja uključuje posjetu pape Rumuniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Izvor: bljesak.info

Državljanstvo Austrije i u prošloj godini dobilo najviše Bosanca i Hercegovaca

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
Austrijski zavod za statistiku objavio je kako se broj novih državljana povećao u prošloj godini, a najviše novoupisanih osoba je iz Bosne i Hercegovine, kao što je bio slučaj i 2017. godine.
Novi austrijski državljani su 10,9 posto ili 1.033 iz BiH, na drugom mjestu su osobe iz Turske, a slijede ih Srbi, Kosovari i Rumunji.

Najviše novih državljana bilježi Donja Austrija, a slijede regija Beča, Vorarlberga i Tirola. Među novim državljanima najviše je onih koji već šest godina žive tu, a stekli su pravo po rođenju, zatraživši azil ili zato što su državljani Europske ekonomske zone. Zbog sklapanja braka s državljanom Austrije državljanstvo je dobilo 735 osoba, na trećem mjestu su osobe koje su u Austriji duže od 15 godina, a na posljednjem izvanbračna djeca i djeca u dobi do 14 godina.

Austrija od svih novoprimljenih u austrijsko državljanstvo zahtijeva da se odreknu prethodnog državljanstva. U slučaju da zemlja prethodnog državljanstva ne predviđa automatski ispis iz knjige državljana, Austrija ostavlja period od dvije godine da se osoba odrekne prethodnog državljanstva kako bi formalno bio odobren upis u knjigu državljana.

Koliko je Austrija popularna za novi život stanovnika Zapadnog Balkana potvrđuje i informacija da je Beč povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika razvio jezičku aplikaciju na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

Prema podacima Eurostata, Austrija je druga zemlja u koju emigrira najveći broj Bosanaca. Na prvom mjestu je i dalje Njemačka. Procjenjuje se da je blizu 200.000 Bosanaca i Hercegovaca u Austriji.

Selidbe u Austriju s prostora Zapadnog Balkana počele su 1960-ih godina kada su počele radne migracije, a pojačali su ih posljednji rat i želja za boljim životom, piše portal Klix. 

 

 
 

Stranica 7 od 16