Oko 4000 hrvatskih liječnika pokrenulo tužbe za neisplaćeni prekovremeni rad

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 

Preman podacima Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), dosad je oko 4000 liječnika pokrenulo sudske tužbe tražeći da im se isplati razlika plaće zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati, u 400 slučajeva donesene su prvostupanjske presude, sve u korist liječnika, a u 150 i pravomoćne presude po kojima su bolnice dužne liječnicima isplatiti zaostala potraživanja.

Problem s obračunom isplate prekovremenih sati liječnika datira od 1. prosinca 2013. godine, odnosno otkad je na snazi Granski kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zbog toga što im nisu adekvatno obračunavani dodaci na uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule, procjenjuje se da bi u slučaju tužbi ukupna potraživanja liječnika od države mogla dosegnuti i dvije milijarde kuna.

"Prosječan iznos koji se potražuje po liječniku iznosi oko 80.000 kuna, kada se pribroje sudske pristojbe i troškovi vještačenja. No, ima liječnika koji su mjesečno odradili i po osam ili devet dežurstava, pa se njihova potraživanja penju na 150.000 kuna", izjavila je Hini predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.

 

Dodaje kako su samo u studenom i prosincu prošle godine podnesene 633 tužbe, a kod 1400 tužbi održane su prve sudske rasprave. Predsjednica sindikata ističe kako je vidljivo da se sudska praksa zadnjih mjeseci mijenja, kao u Splitu, gdje su ranije tužbe liječnika bile odbacivane, a sada se presuđuje u njihovu korist.

 

Podsjeća kako su se o načinu isplate dugova liječnicima bez sudskih tužbi pokušali dogovoriti s Ministarstvo, zdravstva, no to nije urodilo plodom.

 

"Zadnji razgovori s ministrima zdravstva i rada održani su prošle godine u siječnju i veljači, nakon toga se više nismo sastajali oko tog problema", kaže Čulinović Čaić. 

Također je istaknula kako su pojedini ravnatelji počeli na različite načine kažnjavati kolegice i kolege koji su podigli tužbe.

"Uskraćuju im stručno usavršavanje, odlaske na kongrese, ukidaju dežurstva i prijete na vrlo perfidan način, no trenutno ne mogu javno govoriti o kojim se ustanovama radi", istakla je Čulinović Čaić za Fenu. 

 

 

Počinje Svjetski ekonomski forum u Davosu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
U Davosu (Švicarska) danas počinje Svjetski ekonomski forum, mjestu u kojem se okupljaju svjetski čelnici i gdje se govori o strategijama budućnosti i pokušavaju naći odgovori na aktualne probleme.

Ovogodišnji sastanak Svjetskog ekonomski foruma (WEF) u Davosu bit će usredotočen na dugoročne globalne probleme poput klimatskih promjena, najavili su organizatori uoči skupa, a na kojem neće biti ključnih svjetskih vođa uključenih u trenutne krize.

Čelnici SAD-a, Francuske, Rusije i Kine neće biti među 3.200 sudionika koji će raspravljati o pitanjima kao što su napetosti između Washingtona i Pekinga, te onih s Moskvom i zapadnim vojnim saveznicima.

Američki predsjednik Donald Trump otkazao je dolazak u Davos zbog blokade vlade oko izgradnje zida na granici s Meksikom, dok njegov francuski kolega Emmanuel Macron ima posla s prosvjedima "žutih prsluka", javlja N1.

Međutim, summit poslovnih čelnika i političara u švicarskim Alpama okupit će predstavnike više od 100 zemalja, među kojima njemačku kancelarku Angelu Merkel, japanskog premijera Shinza Abea, predsjednika Izraela Benjamina Netanyahua i afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija.

- Ako pogledate uokolo, vidjet ćete da su svi zaokupljeni upravljanjem krizama - rekao je osnivač WEF-a Klaus Schwab novinarima u sjedištu organizacije nedaleko od Ženeve.

Dodao je da u Davosu žele dugoročan pogled na to.

Davos bi trebao biti mjesto gdje se čelnici bave širim pitanjima, naglasio je Schwab, poput budućih učinaka sadašnje digitalne revolucije koji su sažeti u temu sadržaja ovogodišnjeg sastanka: "Globalizacija 4.0: Oblikovanje globalne svjetske arhitekture u doba četvrte industrijske revolucije".
 

Zvizdić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić boravit će 24. i 25. siječnja u Davosu, gdje će sudjelovati na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma.

Zvizdić će danas sudjelovati neformalnom okupljanju svjetskih ekonomskih lidera "Vrhunac ili preokret za Europu?" u Kongresnom centru Davos-Klosters.

Predviđeno je također da predsjedavajući Vijeća ministara BiH sutra prisustvuje panelu o zapadnom Balkanu "Stvaranje snažnih partnerstava za rast i mir na zapadnom Balkanu", priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Podsjećamo, ovogodišnji sastanak Svjetskog ekonomski foruma (WEF) u Davosu bit će usredotočen na dugoročne globalne probleme poput klimatskih promjena, najavili su organizatori uoči skupa, a na kojem neće biti ključnih svjetskih vođa uključenih u trenutne krize.

Čelnici SAD-a, Francuske, Rusije i Kine neće biti među 3.200 sudionika koji će raspravljati o pitanjima kao što su napetosti između Washingtona i Pekinga, te onih s Moskvom i zapadnim vojnim saveznicima.

Američki predsjednik Donald Trump otkazao je dolazak u Davos zbog blokade vlade oko izgradnje zida na granici s Meksikom, dok njegov francuski kolega Emmanuel Macron ima posla s prosvjedima "žutih prsluka".

Međutim, summit poslovnih čelnika i političara u švicarskim Alpama okupit će predstavnike više od 100 zemalja, među kojima njemačku kancelarku Angelu Merkel, japanskog premijera Shinza Abea, predsjednika Izraela Benjamina Netanyahua i afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija.

- Ako pogledate uokolo, vidjet ćete da su svi zaokupljeni upravljanjem krizama - rekao je osnivač WEF-a Klaus Schwab novinarima u sjedištu organizacije nedaleko od Ženeve. Dodao je da u Davosu žele dugoročan pogled na to.

Davos bi trebao biti mjesto gdje se čelnici bave širim pitanjima, naglasio je Schwab, poput budućih učinaka sadašnje digitalne revolucije koji su sažeti u temu sadržaja ovogodišnjeg sastanka: "Globalizacija 4.0: Oblikovanje globalne svjetske arhitekture u doba četvrte industrijske revolucije".

Na Svjetskom prvenstvu u rukometu u Danskoj i Njemačkoj poznati su svi sudionici drugog kruga

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nastup u glavnoj rundi izborili su Njemačka, Francuska i Brazil iz grupe A, Hrvatska, Španjo i Island iz grupe B, Norveška, Danska i Tunis iz grupe C te Švedska, Mađarska i Egipat iz grupe D, prenosi STA.

U grupi A se reprezentacijama Njemačke i Francuske, koje su ranije osigurale plasman danas pridružila selekcija Brazila koja je pobijedila Koreju sa 35:26.

Treće mjesto u grupi B osvojila je selekcija Islanda pobjedom protiv Makedonije 24:22, dok je treće mjesto u C-grupi izborio Tunis trijumfom nad Austrijom 32:27. U D-grupi treće mjesto potvrdio je Egipat pobjedom protiv Angole 33:28.

U glavnoj rundi bit će formirane nove dvije grupe s po šest ekipa, iz kojih će po dvije najbolje igrati polufinale.

Finale je na rasporedu 27. jsiječnja u Herningu.

Rezultati posljednjeg kola preliminarne runde:

A-grupa

Brazil - Koreja 35:26
Njemačka - Srbija 31:23
20.30: Francuska - Rusija

Tabela:

1. Njemačka
2. Francuska
3. Brazil
4. Rusija
5. Srbija
6. Koreja

B-gripa:

Bahrein - Japan 23:22
Makedonija - Island 22:24
20.30: Hrvatska - Španjolska

Tabela:

1. Hrvatska
2. Španjolska
3. Island
4. Makedonija
5. Bahrein
6. Japan

C-grupa:
Čile - Saudijska Arabija 32:27
Austrija - Tunis 27:32
20.15: Danska - Norveška

Tabela:

1. Norveška
2. Danska
3. Tunis
4. Čile
5. Austrija
6. Saudijska Arabija

D-grupa:
Egipat - Angola 33:28
Katar - Argentina 26:25
20:30: Švedska - Mađarska

Tabela:

1. Švedska
2. Mađarska
3. Egipat
4. Katar
5. Argentina
6. Angola

U grčkom parlamentu rasprava o sporazumu s Makedonijom

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Grčki parlament počeo je u ponedjeljak raspravu o povijesnom sporazumu čiji je cilj normaliziranje odnosa s Makedonijom, dan nakon što su u Atini izbili nasilni protesti protiv sporazuma.

Prespanskim sporazumom bi Makedonija promijenila  naziv u Republika Sjeverna Makedonija, dok bi u zamjenu Grčka povukla svoje primjedbe na ulazak sjevernog susjeda u NATO, a potencijalno i za Europsku uniju.

 O sporazumu se raspravljalo u ponedjeljak u odboru grčkog parlamenta za obranu i vanjsku politiku, koji je pod snažnim kritikama opozicijskih stranaka koje kažu kako previše priznaje Makedoniji.

 Plenarna sjednica grčkog parlamenta započet će raspravu u srijedu, prije glasanja koje je okvirno zakazano kasno u četvrtak.

 Vlada ljevičarskog premijera Alexisa Tsiprasa bori se da osigura većinu koja je potrebna za sporazum i možda će trebati podršku čak šest zastupnika opozicije, navodi AP.

 U nedjelju, nekoliko desetaka tisuća ljudi okupilo se ispred parlamenta kako bi protestirali protiv sporazuma, a najmanje 25 policajaca ozlijeđeno je tijekom sukoba s demonstrantima.

Putin danas stiže u Beograd

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ruski predsjednik Vladimir Putin dolazi danas u dugo najavljivanu posjetu Beogradu tijekom koje će biti potpisano više od 20 sporazuma i razmotrena politička pitanja, prije svega o Kosovu.

Avion s ruskim predsjednikom slijeće prije podne na aerodrom "Nikola Tesla" gdje će ga dočekati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poslije čega će dvojica predsjednika položiti vijence na Groblju oslobodilaca Beograda. Svečani doček Putinu bit će priređen ispred Palate Srbija u 12.45, a potom slijede službeni razgovori.

Prvo će razgovarati predsjednici dvije zemlje, poslije čega će biti plenarni sastanak delegacija Srbije i Rusije i potpisivanje sporazuma. U Palati Srbija Putin će Vučiću uručiti orden Aleksandra Nevskog.

Dvojica predsjednika će poslije 18 sati obići Hram svetog Save gdje je najavljen i skup podrške povodom dolaska predsjednika Rusije.

Tijekom posjete predsjednika Rusije bit će poduzete maksimalne mjere sigurnosti, dok će fontana na Slaviji biti u bojama srpske i ruske zastave.

Putin je posljednji put posjetio Srbiju 2014. godine, a prethodni susret s Vučićem imao je 2. listopada prošle godine u Moskvi, prenosi N1.

Stranica 9 od 16