Rezerve zlata: Koliko je bogat Balkan a koliko svijet?

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Količine zlata koje su bogate zemlje širom svijeta gomilale tokom 2018. godine dostigle su drugi najviši godišnji nivo ikada, izvijestio je Svjetski savjet za zlato (World Gold Council OGK).

U odnosu na godinu ranije, nacionalne banke kupovale su toliko zlata da je zabilježen skok od čak 74 posto, prenosi portal Poslovne novine.

 

U Financijskom izvještaju Centralne banke BiH o poslovanju u 2017. navodi se i zanimljiv podatak o tome gdje BiH drži svoje zlatne rezerve.

Tako je navedeno da banka drži svoje monetarno zlato na računu u banci u Švicarskoj, a fizički je locirano u trezoru Banke Engleske.

- Vrijednost monetarnog zlata na dan 31. prosinca 2017. iznosila je 203,9 miliona KM što predstavlja 96.000 unci zlata po vrijednosti od 2124 KM po unci – stoji u izvještaju. Preračunato u tone, BiH posjeduje 2,72 tone zlata.

 

-U regiji najveće rezerve zlata posjeduje Srbija – 19,4 tone. Zlato kao dio deviznih rezervi Narodne banke Srbije (NBS) sudjeluje sa sedam posto u ukupnoj strukturi deviznih rezervi.

Hrvatska je među rijetkim zemljama u svijetu koje nemaju ni grama zlatnih rezervi. Hrvatska je, uz Norvešku, jedina zemlja u Europi koja nema vlastite zlatne rezerve. Nema ih od 2001. godine, kad je Hrvatska narodna banka prodala sve svoje zlatne rezerve – ukupno 13,127 tona – izvještava Al Jazeera. 

Makedonske zlatne rezerve iznose 6,9 tona, dok Slovenija ima 3,2 tone. Crna Gora sa zlatnim rezervama od 38.477 unci (1.090 kilograma) nije na spisku top 100 država.

Ovih pet zemalja imaju najveće rezerve ovog plemenitog metala:

  1. Rusija

Tokom proteklih šest godina, ruska centralna banka intenzivno kupuje zlato. U 2017. godini Rusija je istisnula Kinu sa liste prvih pet zemlja sa najvećim rezervama zlata. Prošle godine, Rusija je postala vodeći svjetski kupac zlata otkupivši 651.5 tona ovog metala. Trenutno, Moskva poseduje 2.149 tona zlata.

  1. Francuska

Francuska u svojim rezervama ima 2.518 tona ovog plemenitog metala, što čini oko 60 posto cjelokupnih deviznih rezervi u Francuskoj.

  1. Italija

Sa 2.534 tona zlata u zalihama, Italija se nalazi na trećem mjestu. Pomenuti iznos zlata predstavlja gotovo 70 posto deviznih rezervi zemlje. U skladu sa politikom koju prati Banka Italije, zlato je najsigurnija investicija u vremenima ekonomskih previranja i zaštita protiv nestabilnosti američkog dolara.

  1. Njemačka

Savezna banka njemačke (Deutsche Bundesbank) trenutno posjeduje 3.483 tona zlata, što čini daleko više od 70 posto njemačkih deviznih rezervi. Banka pokušava da vrati barem dio zlata od 674 tona koje se nalazi pod kontolom Banke Francuske (Banque de France) i američke Banke federalnih rezervi. Repatrijacija zlata trebalo bi da bude završena do 2020.

  1. SAD

Washington drži najveće svjetske zlatne rezerve od 8.407 tona. To čini više od 75 posto nacionalnih deviznih rezerva.

Forbes objavio listu najboljih država za poslovanje, BiH na 98. mjestu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Bosna i Hercegovina zauzela je 98. mjesto na Forbesovoj listi najboljih država za poslovanje.

Prvo mjesto je po drugi put zauzela Velika Britanija.

Ta lista, kako navode, iskazuje mjeru u kojoj se u zemljama prihvaćaju kapitalne investicije.

Ujedinjeno Kraljevstvo je jedina država koja je među prvih 30 (od 161 države ukupno rangirane) imala najbolje rezultate u 15 oblasti koje su mjerene.

Švedska se našla na drugom mjestu. Poslovna klima izvozno orijentirane ekonomije dobila je visoke ocjene za inovacije, imovinska prava, rizik i nizak nivo korupcije.

Od zemalja u okruženju Slovenija je zauzela 31. mjesto, Hrvatska 52, Srbija 56., Makedonija 68., Crna Gora 72., Albanija 74.

Forbes je najbolje zemlje za posao rangirao na osnovu 15 faktora uključujući imovinska prava, poreze, tehnologiju, nivo korupcije, slobode, birokracije, zatim veličinu tržišta, kvaliteta života i radne snage, prenosi portal Akta.

Ovo je top 5 država s Forbesove liste:

- Velika Britanija

Bruto domaći proizvod (BDP) – 2,6 biliona dolara

- Švedska

BDP – 536 milijardi dolara

- Hong Kong

BDP – 341 milijarda dolara

- Holandija

BDP – 832 milijarde dolara

- Novi Zeland

BDP – 201 milijarda dolara

7. travnja- Svjetski dan zdravlja

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Svjetski dan zdravlja (engl. World Health Day) obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ovogodišnji slogan i cilj Svjetske zdravstvene organizacije je “Univerzalna zdravstvena pokrivenost- zdravstvena zaštita za sve”. Ključ za postizanje tog cilja je osigurati da svatko može dobiti potrebnu skrb, kad im je potrebna, upravo u svojoj lokalnoj zajednici.

Usprkos napretku koji je postignut u većini zemalja svijeta, milijuni ljudi još uvijek nemaju pristup zdravstvenoj skrbi. Milijuni ljudi su prisiljeni birati između zdravstvene zaštite i drugih dnevnih troškova kao što su hrana, odjeća, te stanovanje.

Zbog toga je fokus Svjetske zdravstvene organizacije, povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, univerzalna zdravstvena pokrivenost populacije.

U članku objavljenom u časopisu „Lancet“  navedeno je da je ispitivanje gdje je došlo do napretka ili napredak u zemljama i unutar njih ključan je za donošenje odluka i strategija za buduća poboljšanja. Korištena je studija Globalnog opterećenje bolestima, ozljedama i čimbenicima rizika 2016 (GBD 2016) za procjenu osobnog pristupa zdravstvenoj skrbi i kvalitete s indeksom zdravstvenog pristupa i kvalitete (HAQ) za 195 zemalja od 1990. do 2016. godine.

Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. travnja određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine.

Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine.

Učenici i djelatnici i ove godine tradicionalno obilježavaju tjedan zdravlja u KŠC-u Don Bosco u Žepču.

Brojnim akcijama i ove godine uvode novosti u svoj obrazovni sustav i rad s učenicima pa će tako učenici ovog centra imati priliku malo više znati o problemima zdravlja ali i prevencije ovisnosti.

Učenici u tjednu zdravlja rade i neke male korake u poboljšanju opće slike zdravlja međusobno,stoga će se dosadašnjim ponudama hrane koja se poslužuje, dodati i svježe povrće, poručili su iz ove obrazovne ustanove. 

Obilježite i Vi Svjetski dan zdravlja, malim ali važnim koracima.

 

Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, u nedjelju 31. ožujka, započet će ljetno računanje vremena.

U 2:00 sata ujutro kazaljke ćemo pomjeriti za jedan sat unaprijed, pa će tako 2 sata računa kao 3 sata.


Ovo računanje vremena trajat će do nedjelje, 27. listopada.

 

Iako je bilo nagađanja kako će se s praksom pomicanja sata prestati ovoga mjeseca, Europska komisija je ipak odlučila kako će to biti tek na proljeće 2021. godine.

Prelaskom na ljetno računanje vremena za sva vozila u BiH vrijedi obveza vožnje s upaljenim kratkim svjetlima danju, dok u susjednoj Republici Hrvatskoj ta obveza prestaje.

4. travnja- Međunarodni Dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama mina

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Broj žrtava mina prešao je 8.000, ali se svake godine povećava zbog novih minskih incidenata koji odnose živote građana BiH, navedeno je to povodom 4. travnja, međunarodnog Dana svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama mina.

Ovogodišnji 4. travanj dočekuje se sa nedavno usvojenom Strategijom protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018 – 2025, koja predviđa ispunjavanje preostalih obaveza iz Konvencije o zabrani mina koje se tiču identifikacije i čišćenja preostalih miniranih područja do 2025. godine.

Čišćenje miniranog područja predstavlja ogroman izazov imajući u vidu veličinu kontaminiranog područja i broj ugroženih zajednica, te broj mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH. Rješenje ovog problema će u velikoj mjeri ovisiti o kapacitetu nadležnih institucija da poboljšaju upravljanje protuminskim djelatnostima u BiH i mobiliziraju zajednicu na dodatni doprinos u ispunjavanju preostalih obaveza.

World Vision i Organizacija amputiraca "UDAS”, kao partneri u implementaciji projekta “Integrirana socio-ekonomska podrška žrtvama mina u BiH” koji je finaciran od Europske unije, pozivali su nadležne institucije da ispune ne samo obaveze koje se tiču čišćenja mina, već i obaveze iz Konvencije o zabrani mina koje se odnose na podršku žrtvama mina u rehabilitaciji i socio-ekonomskoj integraciji.

Uvažavajući važnost stvaranja sigurnog okruženja, neophodno je osigurati, naglašava se, da je okruženje pristupačno preživjelim od mina i drugim osobama sa invaliditetom. Isto tako je potrebno da se, ne samo preveniraju novi minski incidenti sa ljudskim žrtvama, već da se osnaže žrtve mina i druge osobe sa invaliditetom, prenosi portal Bljesak

Žrtve mina trebaju uživati svoja prava i ostvare svoje potencijale te sudjelovati u razvoju svojih zajednica kao potpuno integrirani građani. Udruženja žrtava mina i zagovarači za prava žrtava mina očekuju od nadležnih vlasti podršku u izradi segmenta Strategije protuminskih djelatnosti koji se tiče pomoći žrtvama mina.

"Bolji trenutak da se bavimo ovim pitanjima od sadašnjeg, kada obilježavamo 20-godišnjicu stupanja na snagu Konvencije o zabrani mina i globalnog djelovanja prema “svijetu bez mina”, te da udružimo napore u ostvarenju “BiH bez mina, barijera i žrtava do 2025. godine”, teško da ćemo imati", navodi se u priopćenju.

Sveti Josip - Patron očeva, muževa te svih zanatlija i radnika

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 

Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika po kalendaru se obilježava 19. ožujka.

U svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored. Sveti Josip je vrlo štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije.

Sveti Josip zaštitnik je župe u nama susjednom gradu Zavidovićima, a misno slavlje koje će se održati s početkom u 11:00 sati predvodit će Petar Ivandić, koji je rođen u ovom mjestu a dužnost trenutno obnaša u Beču. 

Svima onima koji dijele ovo ime, želimo i sretan imendan.

Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran. Štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji.

Patron je napose očeva, muževa te svih zanatlija i radnika, pa se tako ovaj dan u svijetu obilježava i kao dan očeva.

Josip je posebno štovan u Hrvatskoj. Vrijedno je spomenuti da ga je Hrvatski sabor prije više od tri stoljeća, (1687.) proglasio Zaštitnikom Hrvatske.

U svakoj je crkvi njegov kip ili slika. Prikazuju ga kao sredovječna čovjeka blagih, ali odlučnih crta, s bradom, u ruci mu je štap, a Dijete Isus u naručju ili uz njega. Slikaju ga i u radionici, sa stolarskim ili tesarskim alatom. Isti sveti Josip slavi se po kalendaru i 1. svibnja, kao “Josip Radnik”

“Jakov rodi Josipa, muža Marije, koja rodi Isusa koji se zove Krist” (Mt 1,16).

U toj suhoj, gotovo protokolarnoj rečenici, kojom sv. Matej završava rodoslovlje Isusova ljudskog podrijetla, sadržano je ono najvažnije što predaja kaže o Josipu iz Nazareta. To je da je i on bio “sin Davidov”, anđeo ga tako i naziva, i da je u njegovim žilama kolala krv kralja Davida, iz čijeg je roda imao poteći i Mesija. On sam bit će tome Mesiji poslije Marije najbliži. Pred zakonom će biti njegov pravni iako ne i naravni otac.

Apokrifna evanđelja pričaju o njemu nevjerojatne stvari, koje nemaju ništa zajedničko s trijeznošću kojom ga opisuju vjerodostojna Evanđelja. Prema njima Josip je bio pravedan muž, čovjek dobra srca, primjernog pouzdanja u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i onda kad je poslušnost tražila od njega velike žrtve, zaručnik i muž čista srca koji s poštovanjem živi s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Zbog svega toga zaslužuje sve ono poštovanje kojim su ga osobito kasnija i najnovija stoljeća obasipala.

 

Povijest štovanja sv. Josipa

Stvarnu veličinu sv. Josipa uz Evanđelja otkrili su i sveti Oci i kasnije teolozi i duhovni pisci. Daleko bi nas odvelo kad bismo spomenuli sva svjedočanstva, zato ćemo se ograničiti na ona najvrjednija i najznačajnija.

Sv. Jeronim protiv izmišljotina apokrifa, a i nekih poganskih pisaca, uz Marijino brani i Josipovo djevičanstvo. Njega slijedi u tome i sv. Augustin te uzvisuje jedinstveno Josipovo očinstvo braneći kako vezu pravoga braka tako i međusobno Marijino i Josipovo djevičanstvo.

Walafrid Strabon, opat samostana Reichenau na Bodenskom jezeru u IX. stoljeću, pišući o tome kako su pastiri našli Mariju, Josipa i dijete, zaključuje: “I posredstvom tih troje svijet je bio spašen.”

Remigije iz Antuna oko godine 900. opisuje sv. Josipa kao intimnog suradnika u djelu našega otkupljenja te uzdiže njegovu izvanrednu poslušnost. Od velikih skolastičkih teologa mnogo su toga rekli o sv. Josipu sv. Bernard i sv. Toma Akvinski. Prvi ga uspoređuje s Josipom Egipatskim, a drugi tvrdi kako je između Marije i Josipa postojala prava ženidbena veza, ali se nisu služili bračnim pravima. Zatim sv. Toma naučava kako je sveti Josip kroz čitav život održavao savršeno djevičanstvo i, napokon, kako je Marijin i Josipov zavjet djevičanstva prije ženidbe bio uvjetan, a poslije apsolutan.

Razvoju teologije o sv. Josipu mnogo je pridonijela franjevačka škola. Tako sv. Bonaventura veliča sv. Josipa kao savršen uzor pobožnosti prema Isusu i Mariji. Sv. Bernardin Sijenski u jednom govoru čak govori o tjelesnom uskrsnuću sv. Josipa i njegovu uznesenju na nebo.

Velik štovatelj sv. Josipa u srednjem vijeku bio je i slavni kancelar Pariškoga sveučilišta Ivan Gerson. On je sastavio o njemu veliku latinsku pjesmu od 4800 stihova uzvisujući njegove kreposti i dostojanstvo. Održao je i svoj veliki govor pred ocima na saboru u Konstanzu, 8. rujna 1416., u kojem traži da bi Sabor službeno zazivao pomoć i zagovor sv. Josipa te da bi uspostavio njegov blagdan, a sve zato da bi se postiglo jedinstvo Crkve. Bilo je to u jednom od najkritičnijih trenutaka crkvene povijesti kad je valjalo ukloniti takozvani zapadni raskol, kad je Crkva imala trojicu papa i zapadno kršćanstvo bilo razjedinjeno.

I Gerson drži da je sv. Josip bio posvećen već u majčinu krilu, da je bio slobodan od požude te da je uskrsnuo s našim Gospodinom i da je uznesen na nebo.

Možda niste znali

Sv. Josip proglašen je zaštitnikom mnogih suvremenih država poput Kanade, Meksika, J. Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije, Belgije, a među njima i Hrvatske. Također, mnogi gradovi, crkve, škole, sveučilišta, bolnice i druge institucije u svijetu nose ime sv. Josipa i proglasili su ga svojim zaštitnikom.

Najveća crkva posvećena sv. Josipu je Svetište sv. Josipa u Montrealu, u Kanadi.

1600. godine osnovan je red „Sestre sv. Josipa“ koji danas širom svijeta obuhvaća 14 000 sljedbenica.

Pod zagovorom i zaštitom sv. Josipa, a u želji da rade sa siromašnima, 1871. godine osnovan je red „Oci i braća sv. Josipa“. 

Hrvatski Sabor proglasio je sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske domovine 1687. godine. 

Proglašen je i zaštitnikom grada Karlovca u kojem se nalazi Nacionalno svetište njemu posvećeno.

 

Stranica 5 od 18