Statistika BiH : Manje učenika i studenata u 2018/19. godini

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U školskoj 2018/2019. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u BiH u zimski semestar upisano je 87.548 studenata. Od toga je 75.580 studenata upisano na sve godine studija, a 11.968 su apsolventi.

U 2018. godini diplomiralo je/završilo akademske ili strukovne studije 14.220 studenata, što je za 2,5 % manje u odnosu na školsku 2017. godinu, piše BiznisInfo na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH.

Od ukupnog broja diplomiranih/završenih studenata 59 % su studentice.

Od ukupnog broja diplomiranih/završenih studenta na visokim školama diplomiralo je 6,7%,a na univerzitetima 93,3%.

Srednje škole

U školskoj 2018/2019. godini u BiH u 313 srednjih škola upisano je 117.764 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 6.384 učenika, ili 5,1 %.

 Najveći broj učenika pohađa tehničke škole 55,1%, zatim gimnazije 22,8%, dok je u stručnim školama 18,9% učenika.

Na kraju školske 2017/2018. godine 33.017 učenika je završilo srednju školu, što je u odnosu na kraj 2016/2017. godine više za 1.256 učenika ili 4%.

Odnos muških i ženskih učenika koji su završili školu je 50,4% muških i 49,6% ženskih.

Facebook uvodi svoju kriptovalutu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Facebook privodi kraju projekt uvođenja svoje kriptovalute, koja bi trebalo da postane službena već naredne godine.

Kako prenosi BBC, kompanija planira da započne testiranje kriptovalute, čiji je interni naziv GlobalCoin, do kraja 2019. godine.

Više detalja oko ovog projekta bi trebalo da bude priopćeno ovog ljeta, i predstavnici kompanije su već razgovarali sa guvernerom Banke Engleske Markom Carneyem o ovome.

Facebook je također tražio savjet oko operativnih i regulativnih tema od službenika Ministarstva financija SAD.

Također, u tijeku su pregovori sa kompanijama poput Western Union jer Facebook traži brži i jeftiniji način za ljude koji nemaju otvorene račune u bankama da šalju i primaju novac.

Vlasnik Rimac automobila postao najbogatiji čovjek u Hrvatskoj

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Mate Rimac postao je najbogatiji čovjek u Hrvatskoj nakon što su u njegovu kompaniju ušli Hyundai i Kia.

Ekonomista Ivica Brkljača izračunao je, prema informacijama o vlasničkoj strukturi koje je iznio sam Rimac, da “Rimac automobili” vrijede 4,3 milijarde kuna (oko 580 miliona eura).

Kako Rimčev udio iznosi samo nešto manje od 50 posto, to je iznos od oko dvije milijarde kuna (oko 270 miliona eura), što ga svrstava na sam vrh liste najbogatijih ljudi u Hrvatskoj.

Podsjetimo, Hyundai i Kia nedavno su odlučili da ulože 80 miliona eura u “Rimac automobile”.

Rimac je tada objasnio da, poslije te odluke, posjeduje 47,7 posto Rimac automobila, kineski Kamel grup ima 14 posto, Hyundai 11 posto, Porsche 10 posto, Kia 2,7 posto, a da su ostalo manji udjeli dosadašnjih ulagača iz 2012. i 2013. godine.

Ako je za 13,7 posto vlasništva plaćeno 80 miliona eura, jednostavnom matematičkom operacijom dolazi se do toga Rimac automobili na tržištu vrijede 584 miliona eura ili više od 4,3 milijarde kuna, izračunao je Brkljača.

Kako bi pokazao koliko je to nevjerovatno visoka brojka, Brkljača je ukazao na to da tržišna kapitalizacija najveće hrvatske turističke kompanije Valamar rivijera, koja drži desetinu ukupnog kategorisanog turističkog smještaja u Hrvatskoj, na berzi iznosi 5,1 milijardu kuna.

Rimac automobile je 2009. godine osnovao Mate Rimac, tada star 21 godinu, projektom konverzije starog automobila na električni pogon.

Taj automobil 2011. postavio je pet Ginisovih svjetskih rekorda.

Rimac automobili danas razvijaju i proizvode ključne sisteme elektropogona za mnoge svjetske automobilske kompanije, prenosi portal Poslovne novine.

Prva bh. jahta krenula prema Hamburgu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Prva potpuno u Bosni i Hercegovini proizvedena jahta firme Derubis yachts iz Viteza, dužine 12 metara krenula je prema njemačkom gradu Hamburgu, gdje će biti predstavljena na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu nautike.

Ova luksuzna jahta duga je gotovo 12 metara i široka 4,4 metra, a visoka je 5,7 metara i ima četiri smještajna kapaciteta.

Tu je veliki salon za deset osoba, četiri sobe za po dvije osobe s dva pomoćna ležaja, četiri kupatila i najprostraniji je brod u toj klasi trenutno u svijetu, piše portal Akta.ba

Na putu prema Hamburgu je jedan dio jahte, dok će preostali dio biti montiran na putu prema odredištu.

Brod je dobio tri vanjske palube, prednje sunčalište što je u posljednje vrijeme jedna od važnih stvari na brodovima. Ovaj brod donosi luksuz visoke klase u nižu klasu i time se postavljaju novi standardi sigurnosti i luksuza.

 

Šafran, najtraženiji i najskuplji začin na svijetu

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Kažu da su boja i miris indijskog šafrana najljepši na svijetu.

Važi za najskuplji začin na svijetu i zovu ga "crveno zlato" a 10 grama može koštati čak 42 dolara.

Potrebno je 25 kilograma svježeg cvijeta da se dobije pola kilograma osušenog začina. Spada u ljute začine i jako je važan dio indijske tradicionalne kuhinje.

Uzgajati se može samo u regiji Kašmira jer se radi o endemskoj vrsti. Začin se dobiva iz cvijeta koji je jako poseban, ne samo po izgledu već i činjenici da dok svi drugi cvjetovi cvjetaju u proljeće, šafran cvjeta u oktobru.

Šafran (Crocus sativus) je biljka čije je ime porijeklom iz perzijskog jezika, a znači budi žut. Ime je dobio zbog intenzivno žute boje koja se dobiva iz njega. Koristi se u prehrambenoj industriji za bojenje namirnica, a samo 1 g je potreban da se oboji 3.000 litara vode.

Biljka raste iz lukovice. Cvijet je zvonast, prizeman i ima šest latica. Ljubičaste je boje, mada boja može varirati u zavisnosti od vrste i podneblja. U sredini se nalazi tučak s tri svjetlo narančasta vrha tučka. Listovi su dugi, uski i nazubljeni s bijelom linijom duž lista. Raste 20 do 30 cm u visinu.

Kod nas se šafran još zove i kaćunak, žavran, krok, cafran, čavran i brđuša.

Upotrebljavan je još u Mezopotamiji prije 5.000 godina. Stari Rimljani su njime krasili postelju mladenaca, a Kleopatra ga je koristila za maske za lice. Predstavljao je simbol mudrosti i bogatstva.

Za šafran se kaže da je „kralj začina“ zbog visoke cijene koju postiže na tržištu. Visoka cijena je nastala zbog specifičnosti njegovog prikupljanja. Šafran cvijeta u septembru a cvjetanje traje do 20 dana. Sakupljaju se vrhovi tučka kojih ima tri i koji se ručno odvajaju od tučka. Poslije toga se suše i samelju. Sakupljanje se vrši po danu, kada su cvjetovi otvoreni. Na površini od oko 1.000 kvadratnih metara može biti do 150.000 cvjetova, a za samo 1 kg ovog začina potrebno je ubrati od 80.000 do 150.000 cvjetova.

Najviše se gaji u Iranu, zatim u Francuskoj, Španjolskoj, Maroku, Turskoj i Austriji. Godišnja proizvodna šafrana je oko 200 tona.

Zbog izuzetne skupocjenosti ovaj začin veoma često kopiraju. Potrebno je znati da on ima crvenkastu boju bez drugih primjesa i jaku aromu. Ukus mu je specifičan i malo nagorak. Dnevno se smije unositi u organizam 2 do 3 grama. Više od 5 g može izazvati muku, povraćanje i slabost.

Osim začinske upotrebe u jelina, šafran je i izuzetno ljekovita biljka. Od davnina se koristio kod bolesti bubrega, poremećaja u radu srca, kod grčeva, a u skorije vrijeme se ispituje i njegovo djelovanje na ćelije kancera. Šafran je također i prirodan lijek za depresiju. Možemo ga koristiti u jelima, ali i ako u toplo mlijeko ubacimo par tračica šafrana uživat ćemo u specifičnom ukusu i ljekovitosti.

Šafran se veoma lako može uzgajati i kod nas. Sadi se u proljeće ali može i u jesen. Lukovice se zasade dublje u zemlju s razmakom od desetak centimetara.Nije mu potrebna posebna njega. Za uzgoj su idealne pozicije na suncu, a pogoduje mu propusno tlo koje ne zahtijeva puno vode. Lukovice su trajne, a svaka lukovica će tijekom godina stvarati nove lukovice, tako da se mogu presađivati ili čak prodavati. Cijena jedne lukovice se kreće oko €1 .

Srbija uvodi doživotnu kaznu zatvora

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Kako se navodi, doživotna kazna je predviđena za teško ubojstvo, silovanje, obljubu nad maloljetnom osobom, trudnicom i nemoćnim licem, što je u skladu s prijedlogom Fondacije "Tijana Jurić" koji je podržalo oko 160.000 građana.

Doživotna kazna zatvora proširena je i na sva druga krivična djela za koja je prema važećem zakonu predviđena kazna od 30 do 40 godina.

Ta djela su ubistva predstavnika najviših državnih organa, teška djela protiv ustavnog uređenja i sigurnosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih djela, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, terorizam...

Predviđeno je da osuđenik na doživotni zatvor može uvjetno da se otpusti nakon 27 godina zatvora.

Stranica 5 od 20