Vlada želi nastaviti dobru suradnu s organizacijama braniteljske populacije u ZDK

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Vladi Zeničko-dobojskog kantona upriličen je prijem i radni sastanak s predstavnicima temeljnih braniteljskih organizacija Armije RBiH i HVO-a u ZDK, čiji su domaćini bili predsjedavajući Skupštine Ćazim Huskić i ministar za braniteljska pitanja Fahrudin Čolaković.

Sastanku su prisustvovali Fatima Mahmutagić, predsjednica Udruženja porodica šehida i poginulih boraca, Nazim Bećirović, predsjednik Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja, Vernest Karzić, predsjednik JOB "Unija veterana", Jusuf Rakman i Asim Omanović iz Saveza ratnih vojnih invalida, Pero Lujić, predsjednik HVIDRA-e te Dragan Janko, čelnik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a u ZDK-u.


Prenoseći pozdrave premijera Mirze Ganića, koji je bio spriječen da prisustvuje prijemu zbog sastanka u Vladi Federacije BiH, predsjedavajući Huskić je ponovio opredjeljenje aktualne vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu da nastavi suradnju s braniteljskim udruženjima na način kako je to činila prethodna vlada na čelu s premijerom Miralemom Galijaševićem.

"Želimo da radimo zajedno i da održimo kontinuitet dobre suradnje. Nastojat ćemo da sve probleme rješavamo dogovorom", kazao je Huskić.

Braniteljska udruženja očekuju od Zeničko-dobojskog kantona da uskladi svoje propise sa Zakonom o dopunskim pravima boraca i članova njihovih obitelji FBiH, čim bude donesen u Parlamentu FBiH.

Traže da se sustavno riješi pitanje pravne pomoći za branitelje koji su optuženi ili sudjeluju kao svjedoci u predmetima ratnih zločina, te da se institucionalno jačaju braniteljska udruženja kako bi se ova populacija mogla efikasnije boriti za pripadajuća prava. Poručili su kako žele graditi istinsko povjerenje i probleme žele rješavati kroz dijalog s vlastima, a ne proteste i šatorska naselja.

"U protekle četiri godine smo postigli napredak u rješavanju položaja braniteljske populacije i želimo ostati na tom kursu. Moramo se izboriti za dodatno povećanje budžeta kako bismo kroz nove projekte napravili još veći iskorak", kazao je ministar Čolaković.

Press služba ZDK

Zvizdić na Samitu u Poznanu: BiH dobila 96,8 milijuna eura grant sredstava za izgradnju autoputa

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić učestvuje danas na Samitu premijera zapadnog Balkana (WB6+EU8) u poljskom gradu Poznanu.

Na Samitu koji se održava u okviru Berlinskog procesa Bosni i Hercegovini je odobren paket od tri investicijska projekta u oblasti transporta. Riječ je o grant sredstvima u iznosu od 96,8 milijuna eura za dionice autoputa na koridoru Vc ( dijelovi dionica Vukosavlje-Doboj, Zenica sjever-Žepče jug i Žepče jug-Doboj jug). Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 433,39 milijuna eura.

Predsjedavajući Zvizdić je tokom svog obraćanja rekao da budućnost članstva u EU ostaje za Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju put koji nema alternativu i da je perspektiva članstva poticaj za sve reformske procese u društvu, javnoj upravi i privredi. Naglasio je da puna integracija zapadnog Balkana služi najboljem interesu kontinenta i da je neophodno zadržati zamah proširenja utemeljen na regionalnoj suradnji, dobrosusjedskim odnosima i načelu vlastite zasluge. Dodao je da, iako su zemlje u različitim fazama reformi i razvoja, dijele jednu zajedničku osobinu, da su ispod evropskog prosjeka po razvijenosti.

Stoga je potrebno da države zapadnog Balkana, rekao je predsjedavajući Zvizdić, udruže napore da kako bi prevladale taj jaz i građanima pružile viši životni standard, bolju socijalnu i zdravstvenu zaštitu, bolje obrazovanje i pravedniju raspodjelu društvenog bogatstva ili se u suprotnom suočavaju sa društvenom i političkom nestabilnošću.

Predsjedavajući Zvizdić je rekao da su, dobra politička suradnja, politička stabilnost i ekonomske reforme, osnovni preduvjeti za prevladavanje glavnih problema na zapadnom Balkanu, te da je zajedničko tržište puno privlačnije investitorima ako nije podijeljeno nacionalnim granicama. Istakao je hitnu potrebe za proširenjem povezanosti unutar regije, kao i između regije i EU. Dodao je da povezanost treba shvatiti u mnogo širem smislu od izgradnje infrastrukture i uključiti poslovnu i digitalnu povezanost, kulturnu razmjenu i mlade čime bi se povećala sposobnost regije da se natječe na globalnom tržištu.

On je dodao da je Bosna i Hercegovina aplicirala sa najvećim brojem investicijskih projekata i dobila najveći iznos grant sredstava u sklopu Investicionog okvira za Zapadni Balkan(WBIF) za 2019.-tu godinu u vrijednosti od oko 118 milijuna eura. Istakao je da je WBIF u BiH do sada podržao 25 projekata procijenjene ukupne vrijednosti od 3,3 milijarde eura.

Predsjedavajući Zvizdić je iskazao uvjerenje da je za sve zemlje od vitalne važnosti da se što prije provedu mjere predviđene Konsolidiranim višegodišnjim akcijskim planom za regionalno gospodarsko područje na zapadnom Balkanu (MAP REA), čime bi ekonomije zemalja zapadnog Balkana bile privlačnije investitorima, a što bi dalje dovelo do ubrzanja ekonomskog rasta i pripremilo ekonomije za ulazak u EU.

"S dubljom ekonomskom integracijom šaljemo i jasnu političku poruku, koja pokazuje da je produbljivanje međusobne suradnje i prevladavanje otvorenih problema u zajedničkom interesu svih nas", rekao je Zvizdić.

Zvizdić je zaključio da je što se tiče implementacije obveza preuzetih na prethodnim samitima Berlinskog procesa i Višegodišnjeg akcionog plana za Regionalno ekonomsko područje u okviru WB6, potvrđenog na Samitu u Trstu, postignut određeni napredak, ali da je potrebno pojačati napore u pojedinim oblastima.

Izrazio je zadovoljstvo što su tokom današnjeg Samita podržane dvije značajne deklaracije, Deklaracija o priznavanju akademskih kvalifikacija na zapadnom Balkanu i Deklaracija zapadnog Balkana o Romima i proširenju Evropske Unije. Pozdravio je potpisivanje Memoranduma o uspostavi Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Europi, kao i regionalnog Sporazuma o smanjenu troškova rominga, koji je jasan primjer kako suradnja donosi vidljivu korist građanima.

Predsjedavajući Zvizdić je naglasio da digitalna transformacija društava i ekonomija zemalja regije mora biti visoki zadatak u agendi i vladama i poslovnim udruženjima i poduzećima.

"Region mora iskoristiti mogućnosti koje digitalizacija pruža kako bi postala poželjnije mjesto za poslovanje i nove investicije, ali i da bi se digitalno opremljene, osposobljene i umrežene kompanije iz regije što bolje pozicionirale na međunarodnom tržištu", rekao je Zvizdić.

On je pozdravio plan Evropske komisije da ažurira i osnaži Investicijski okvir za Zapadni Balkan u narednom periodu, stavljajući fokus na okoliš i održivu energiju i istakao da je ko-financiranje projekata u okviru Connectivity agende i Regionalnog ekonomskog prostora od velike važnosti za zemlje regije.

Na kraju svog izlaganja predsjedavajući Zvizdić je apelovao na zemlje članice EU, sa kojima ekonomije zapadnog Balkana ostvaruju odličnu ekonomsku suradnju, da podrže argumentaciju zemalja pogođenih zaštitnim mjerama EU na uvoz proizvoda od čelika, te da prilikom glasanja o reviziji ovih mjera uzmu u obzir izraženu potrebu da se narušena tradicionalna trgovina u ovoj oblasti vrati u svoje prijašnje okvire.

(fena)

Za održavanje i izgradnju regionalnih cesta u ZDK opredijeljeno 17 miliona KM- popravke putnih pravaca Perkovići - Novi Šeher i Žepče - Zavidovići

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Vlada Zeničko-dobojskog kantona opredijelila je u ovogodišnjem budžetu 17 miliona KM za zaštitu, održavanje, rekonstrukciju i izgradnju regionalnih cesta na području ZDK-a.

Od toga, za rekonstrukciju i izgradnju regionalnih cesta i cestovnih objekata, izradu projektne i druge tehničke dokumentacije i stručno-tehnički nadzor kod implementacije poslova rekonstrukcije i izgradnje regionalnih cesta planirano je 9 miliona i 778.000 KM, dok je preostalih 7 miliona opredijeljeno za održavanje cesta.

Prema Planu zaštite, održavanja, rekonstrukcije i izgradnje u 2019. godini kojeg je danas usvojila Vlada Zeničko-dobojskog kantona, za rekonstrukciju cesta i izgradnju mostova predviđena su sredstva u iznosu od 6 miliona i 690.000 KM, a financirat će se ukupno 17 projekata na regionalnim putnim pravcima.

Pojedinačno najveći iznos - 2 miliona KM, opredijeljen je za nastavak radova na izgradnji Glavne gradske magistrale (GGM) u Zenici u sastavu regionalne ceste R445 te jedan milion i 140.000 KM za sanaciju i modernizaciju dijela ceste R445 Visoko-Kakanj na dionici Moštre – Visoko.

Ukupno 307.000 KM opredijeljeno je za sanaciju klizišta Šaš na putu R444 Podlugovi - Breza - Vareš, 237.000 za sanaciju klizišta i izgradnju pješačke staze u naselju Ulišnjak na putu R465 Zavidovići - Maglaj, a 222.000 KM opredijeljeno je za modernizaciju dijela ceste R465 Zavidovići - Maglaj na ulazu u Maglaj.

Vlada će sa 450.000 KM financirati nabavku i postavljanje vertikalne signalizacije i ostale cestovne opreme na pravcima R445 Kakanj - Visoko - Podlugovi i R474 Tešanj - Jelah - Prnjavor.

Također, planirana su i sredstva za projekte na regionalnim putnim pravcima :

R474 Perkovići - Novi Šeher i R465 Žepče - Zavidovići (izgradnja pješačke staze na spoju s magistralnom cestom M17 i izgradnja autobusnih stajališta - 257.000 KM),

R466 Kakanj - Kraljeva Sutjeska - Ponijeri (rekonstrukcija dijela ceste kroz vikend naselje Ponijeri - 407.000 KM),

R474 Novo Šeher - Crni Vrh - Tešanj (sanacija klizišta Ćetin Greb - 407.000 KM),

R468 Olovo - Sokolac (sanacija klizišta - 257.000 KM),

R444 Podlugovi - Breza - Vareš (sanacija klizišta Vrankamen - 16.000 KM),

R467 Zavidovići - Vozuća - Olovo (sanacija klizišta u naselju Vozuća - 105.000 KM),

R466 Kakanj - Kraljeva Sutjeska (izgradnja mosta na rijeci Trstionici u Kraljevoj Sutjesci - 207.000 KM),

R445 Bilješevo - Kakanj - Visoko - Podlugovi (izgradnja mosta na rijeci Bosni u naselju Modrinje - 210.000 KM),

R467 Zavidovići - Olovo (sanacija i modernizacija oštećenih dionica ceste - 207.000 KM) te na regionalnom putu

R413a Čajdraš - Ovnak (sanacija i modernizacija dijela ceste u dužini od dva kilometra - 120.000 KM).

 

Vlada je za projekte obnove i vanredno održavanje regionalnih cesta i mostova planirala ukupno jedan milion i 624.900 KM, a financirat će se ukupno devet projekata na regionalnim putnim pravcima:

 

R466 Zavidovići - Kamenica - Ponijeri (izgradnja pješačke staze od mosta na 6. kilometru do OŠ Gostović - 105.000 KM te sanacija i modernizacija ceste sa izradom potpornih zidova - 210.000 KM),

R443 Visoko - Kiseljak (sanacija i rehabilitacija ceste od Gradskih grobalja prema Bucima - 410.000 KM),

R444 dionica Breza - Vareš (sanacija i rehabilitacija dijela ceste kroz općinu Vareš - 105.000 KM),

R467 Zavidovići - Olovo (postavljanje habajućeg sloja asfalta na zaobilaznici kroz općinu Olovo - 105.000 KM),

R441 Vjetrenice - Zenica (sanacija i modernizacija dijela ceste u dužini od 3,8 km - 430.000 KM),

R473 Nemila-Bistričak (sanacija mosta Ograina - 127.000 KM) te projekt uspostavljanja prohodnosti i sanacije oštećenja na regionalnim cestama na području Grada Zenice oštećenih u elementarnim nepogodama 02. i 03. aprila 2019. godine - 132.900 KM.

 

Planom je opredijeljeno 2 miliona i 827.500 KM za plaćanje ugovorenih obaveza iz 2018. godine, dok je za izradu projektno-tehničke dokumentacije predviđeno ukupno 270.500 KM, a planirano je i 150.000 KM za eksproprijaciju zemljišta.

 

 

U KPZ Zenica počinje izgradnja novog paviljona za smještaj osuđenika

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

U Kazneno-popravnom zavodu Zenica ovog mjeseca bi trebala da počne izgradnja Paviljona IX, kapaciteta 236 osuđenika, koji će u potpunosti biti usklađen sa zahtjevima Europske unije kada je u pitanju smještaj, boravak i aktivnosti osuđenih osoba. Projekt vrijedan 2 milijuna i 157 tisuća eura financirat će Delegacija EU iz sredstava IPA 2015, namijenjenih razvoju sektora pravosuđa u BiH.

Izgradnja objekta površine 2.686 m2, koji bi trebao biti u funkciji za godinu dana, povjerena je konzorciju kompanija “Almy Gradnja”, “Almy” i “Deling” iz Zenice, a nadzor će vršiti zenička firma “Aksa”. Planovi i dinamika izgradnje objekta predstavljeni su na prezentaciji u upravi KPZ-a u prisustvu premijera Mirze Ganića i ministra pravosuđa i uprave Nebojše Nikolića.

“Razvoj sektora pravosuđa je među prioritetima Vlade i ovom prilikom se zahvaljujem institucijama EU koja je osigurala sredstva za ovaj kapitalni projekt. Investicije imaju punu podršku Vlade, jer pokreću domaći sektor građevinarstva i ekonomiju Zeničko-dobojskog kantona, a paralelno se proširuju zatvorski kapaciteti sukladno propisima EU”, kazao je premijer Ganić.

 

Zenica otvaranjem studija drvoprerade postaje centar u BiH

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici za narednu će akademsku godinu upisati i 40 studenata na trogodišnji strukovni studij - Odsjek dizajn i tehnologije u drvopreradi, sa kojeg će dolaziti stručnjaci za tu, brzorastuću privrednu granu u srednjoj Bosni i šire.

 

"Mašinski fakultet je, zbog postojanja infrastrukture i laboratorija, odabran samo kao lokacija na kojem će biti ovaj studij, za koji je program u 99 posto usuglašen sa njemačkim partnerima. Diploma nije mašinski, nego inžinjer drvoprerade", napominje profesor Darko Petković, voditelj Odjela drvoprerade i dodaje da će biti angažirani i stručnjaci iz privrede.

 

Zenica u ovoj oblasti postaje i centar u Bosni i Hercegovini

 

"Naš će cilj biti da studenti ne uče samo tehnologije drvoprerade, nego i dizajna, zatim ekonomske i tehnološke stvari sa aspekta proizvodnje. Odnosno, da budu upoznati s ukupnim poslovanjem firme, jer cilj je dobiti inženjera koji će razumjeti dizajnera te s njim zajedno doći do proizvoda više dodane vrijednosti", ističe profesor Petković, naglašavajući kako će im od velike koristi biti i nacionalna laboratorija za ispitivanje proizvoda u drvopreradi koja je smještena u Zenici.

 

Edukaciju studenata i novi studijski program razvijat će i s inostranim partnerima iz Hanovera, Rozenheima i Berna, zatim regionalnim partnerima - Šumarskim fakultetom iz Beograda (Odsjek za namještaj) i Šumarskim fakultetom u Sarajevu.

 

"Naravno, bit će uključeni i kolege sa Arhitektonskog fakulteta i Akademije umjetnosti iz Sarajeva i Banja Luke. Vjerujem da će ovakav, multidisciplinaran pristup u narednim godinama dati izlazne kadrove čije će kompetencije biti značajno veće nego što ih imaju sadašnji diplomanti klasičnih studija", kaže profesor Petković. 

 

Napominje kako  srednje-tehničke škole, koje su osnovane  60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, i dalje imaju vrlo klasična zanimanja, tipa stolar ili tehničar drvoprerade, a i to je samo na dva mjesta u Zeničko-dobojskom kantonu kantonu – u Tešnju i u Zavidovićima.

 

"Dominantna radna snaga u našim drvoprerađivačkim firmama su prekvalificirani gimnazijalci, kuhari, prometni tehničari... Takva situacija nije i u zemljama okruženja, čije se šumsko bogatstvo ne može mjeriti s onim u BiH. Srbija ima 11 škola koje u naslovu imaju dizajn. Hrvatska, isto ima takve škole, a u BiH su dvije takve škole, od kojih nijedna nije eksplicitno posvećena drvetu. Beograd ima srednju tehničku školu Drvo-art, koja postoji 120 godina, a najbliža šuma je tek na 100 kilometara", pojašnjava  Petković.

 

Zato je, dodaje on, nevjerovatno da se ne vrši transformacija školstva prema djelatnosti koja je jedna od najinteresantnijih u BiH.

 

"Zašto naša djeca u Tešnju, Zavidovićima, Zenici, Vitezu, Fojnici... ne bi učili, na primjer, dizajn već u srednjoj školi i onda dolazili na fakultet?! Onda bi, sigurno, i benefiti drvoprerađivačkog sektora u BiH bili značajno veći", kaže Petković.

 

ZDK će, kao prvi kanton u BIH, najavljuje  Petković, vrlo brzo donijeti i Zakon o dualnom obrazovanju, koji će omogućiti da studenti tokom studija i po nekoliko tjedana provode u proizvodnim pogonima.

 

"Ako budu dominantno studenti iz privrede, spremni smo da nastavni proces organiziramo i u popodnevnim satima. Sve da bismo bili najbolji servis firmama", kaže profesor Petković.

Izvor: Akta

INZ: Provedene radionice i edukacije o oralnoj higijeni u vrtićima u ZDK

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane proteklih mjeseci je provela organiziranu edukaciju u obliku radionica za djecu u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama u ZDK.

Edukacija "Oralna i lična higijena“ je provođena u prostorijama predškolskih ustanova u jedanaest općina ZDK (jedino općina Olovo u ZDK nema registrirane vrtiće). Bilo je obuhvaćeno ukupno 40 predškolskih ustanova, a na radionicama je sudjelovalo 890 mališana.
Svi mali sudionici su dobili četkicu za zube i diplomu „Zubić vile“, donaciju distributera četkica za zube „Curaprox“.

Istovremeno je provedena i organizirana edukacija iz prve pomoći za osoblje u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama u ZDK s ciljem povećanja sigurnosti u vrtićima. Obuku je prošlo 211 zaposlenica i zaposlenika u svih 40 privatnih i javnih predškolskih ustanova.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

INZ: Na put ne treba kretati bez 'putne ljekarne'

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

 Kako bi putovanje na odmor bilo uspješno, bez nepotrebnog stresa i proteklo u zdravlju, potrebno ga je pomno planirati i što manje stvari prepustiti slučaju. Na put ne treba kretati bez "putne ljekarne".

Njena veličina i sadržaj ovisi o broju putnika i njihovim potrebama, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). Iz INZ-a preporučuju da ako se nosi više vrsta raznih lijekova, treba provjeriti upute proizvođača o njihovom čuvanju i temperaturi pohrane.

Neki su lijekovi više osjetljivi na svjetlost, temperaturu i vlagu, te se preporučuje da ih se nosi u kutijama zaštićenim od svjetlosti i vlage, na temperaturi do 25 stupnjeva. Također, ako putujete u inozemstvo, provjerite carinska i zakonska pravila država kroz koje putujete i države u koju putujete, kada su u pitanju lijekovi, njihov transport, te koji su potrebni "papiri" koji trebaju da budu uz lijekove, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

- Ako u svojoj putnoj ljekarni nosite lijekove ili neke antiserume koji se moraju čuvati na niskim temperaturama (u hladnjaku), svakako za njih osigurajte mjesto u torbi-hladnjaku, u za njih propisanim uvjetima. Putnu apoteku čuvati van dohvata djece. Nemojte uzimati lijek koji je promijenio boju ili oblik. Također, čuvajte lijekove u originalnoj ambalaži, kako biste znali rok trajanja. Ne preporučuje se uzimanje lijeka poslije datuma isteka roka trajanja odštampanog na ambalaži, jer se njegova svojstva mogu promijeniti, a efikasnost smanjiti, navodi rukovoditelj Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u dr. spec Elma Kuduzović.

Putna ljekarna uglavnom je istog sadržaja kao ormarić za prvu pomoć, s tim da se sadržaj prilagođava i proširuje ovisno o dobi i zdravstvenom stanju putnika, pa i vrsti putovanja (putujete li brodom, u daleke krajeve i slično).

Zdravim putnicima najčešće se savjetuje da im ljetna putna ljekarna sadrži pribor za prvu pomoć (sve ono što je potrebno za zbrinjavanje manjih ozljeda i rana - dezinficijens, tj. antiseptik za čišćenje rana, sterilne gaze i komprese, zavoje i flastere te makazice i pincetu), toplomjer (nezaobilazan sastojak poslužit će i odraslima i djeci), lijek protiv mučnine na putovanju (za one koji ne podnose vožnju, u preporučenoj dozi pola sata prije polaska na put), lijek protiv bolova i za snižavanje povišene tjelesne temperature (tablete za odrasle i sirup za djecu). Neophodni su i proizvodi protiv proljeva i prašak s elektrolitima za pripravu otopine protiv dehidracije - proljev ili dijareja u putnika vrlo je česta ljetna tegoba.

Proljev ljeti može biti opasan zbog povećanog gubitka tekućine i elektrolita, pa postoji povećana opasnost od dehidracije, grčeva i poremećaja rada srca. U putnoj apoteci mjesto imaju i probiotici - za obnavljanje crijevne flore nakon proljeva korisna su prirodna dopuna prehrane, a sadrže korisne žive probiotičke bakterije, ponekad u kombinaciji s vitaminima i oligoelementima, dodaci prehrani za reguliranje zatvora (čaj, čepići), antihistaminska mast, krema, gel (sredstva za ublažavanje svrbeža, osjećaja pečenja, bola i crvenila kože nakon uboda insekata).

U prirodu ne odlazite bez repelenata - sredstava za zaštitu od insekata, kapi za nos i pastile za grlo (ljeti su česte prehlade, pa je poželjno da vam se pri ruci nađu kapi za smanjenje otoka sluznice nosa te pastile koje će poslužiti za dezinfekciju usta i ublažavanje bolova u grlu), preporučuju iz INZ-a.

- Bilo da putujete na more, u planine ili samo šetate na otvorenom, mislite o zaštiti od sunca, čak i kad je oblačno. Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 30 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva do tri sata te nakon svakog kupanja. Krema ili gel za njegu kože nadražene sunčevim zrakama i opeklinama hlade i umiruju nadraženu kožu, a mogu poslužiti i za neka slična stanja, poput uboda kukaca - ističe dr. Kuduzović.

Preporuke INZ-a za kronične bolesnike i starije ljude su da prije polaska na put posjete ljekara kako bi dobili savjete o očuvanju zdravlja i da bi na vrijeme pripremili potrebne recepte.

Na put ne treba kretati bez medicinske dokumentacije. Ne zaboravite ponijeti lijekove koje redovno uzimate - prema broju dana, izračunajte koliko vam je lijekova potrebno za put.

Saznajte lokaciju ambulante hitne medicinske pomoći i apoteke u mjestu gdje ćete boraviti. Ponesite zdravstvene knjižice i ako bolujete od neke bolesti, najvažniju medicinsku dokumentaciju, preporuke su Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

ZDK - U 2018. godini znatno povećana uplata koncesionih naknada

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ukupni prihod po osnovu koncesione naknade za istraživanje i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina na području Zeničko-dobojskog kantona u 2018. godini iznosio je 2.045.879,69 KM. Po osnovu jednokratne koncesione naknade uplaćeno je 1.011.537,27 KM, a kontinuirane naknade 1.034.342,42 KM.

U periodu 2015-2017. godina ostvareni su prihodi od koncesione naknade u ukupnom iznosu od 2.890.031,82 KM.

- U 2018. godini znatno je povećana uplata koncesionih naknada, dijelom i kao rezultat donesenih sudskih presuda. Koncesiona naknada se dijeli u omjeru 70:30 posto između općina i Kantona. Od ukupnog iznosa općinama u kojima se vrši eksploatacija prošle godine alocirano je 1.434.642,09 KM, dok je preostalih 611.237,60 KM pripalo Zeničko-dobojskom kantonu - kazao je ministar privrede Zlatko Jelić. Precizirao je da je Zeničko-dobojski kanton svoj dio sredstava utrošio u sufinanciranje pripreme i izgradnje poslovnih zona.

Tokom tog perioda više domaćih i stranih investitora je iskazalo interes za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju čvrstih metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina. Zahtjevi su se odnosili na istraživanje i eksploataciju krečnjaka, dijabaza, fliša, dolomita, spilita, glina, lapora, rožnaca, gabra, kvarcnog pijeska itd., nemetaličnih mineralnih sirovina olova-ceruzita, cinka, barita, te istraživanje i eksploataciju uglja. Od ukupno 23 ugovora, koja su potpisana zaključno s krajem prošle godine, aktivno je 18 ugovora.

U 2018. godini nije potpisan nijedan novi ugovor, ali su potpisani aneksi ugovora s četiri koncesionara. Intenzivne aktivnosti su vođene u postupku pripreme dodjele koncesije za eksploataciju uglja rudnicima u Zenici, Kaknju i Brezi.

- Nastavak izgradnje trase autoputa na koridoru 5C kroz područje ZDK-a trebalo bi rezultirati povećanjem potražnje za proizvodima od mineralnih sirovina. To bi znatno poboljšalo stanje kod koncesionara - kazao je Jelić, prenosi Press služba ZDK.

Stranica 8 od 83